Vrućine su tijekom 2024. u Europi prouzročile više od 62.700 smrtnih slučajeva koji se dovode u vezu s neuobičajeno visokim temperaturama i vlagom, što je porast od gotovo 25 posto u odnosu na 2023., rezultati su studije Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal), objavljenoj u ponedjeljak u časopisu Nature Medicine.
“U Europi je od ljeta 2022. do ljeta 2024. evidentirano više od 181.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom”, rekla je Joan Ballester Claramunt, glavna autorica studije.
Baš kao i 2022. i 2023., Italija je prošle godine bila daleko najpogođenija neugodnim ljetnim vrućinama. Po procjenama stručnjaka između 1. lipnja i 30. rujna 2024. u toj je zemlji od posljedica ljetnih vrućina umrlo 19.000 ljudi.
Španjolska je druga s više od 6700 smrtnih slučajeva, a slijedi je Njemačka s oko 6300 smrtnih slučajeva.
Nakon nje je po neslavnim podacima Grčka s nešto manje od 6000 smrtnih slučajeva i Rumunjska s više od 4900 žitelja koji su podlegli posljedicama vrućina.
U najvećoj opasnosti osobe treće životne dobi
Rangiranje se mijenja kada se procijenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih s neuobičajenim vrućinama promatra u odnosu na broj stanovnika određene zemlje.
Podaci studije upućuju na to da je u tom slučaju Grčka na neslavnome prvom mjestu s 574 smrtna slučaja prouzročena vrućinom na milijun stanovnika, a slijede je Bugarska s 530 i Srbija s 379.
U 15 od 32 proučavane zemlje ljeto 2024. bilo je najsmrtonosnije u posljednjih nekoliko godina.
U nekim je zemljama, poput Njemačke, Španjolske i Francuske ljeto 2022. bilo i gore. Sveukupno su istraživači zamijetili da je u Europi 2022. godine bilo nešto više smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom nego 2024. godine.
U takvim varijacijama čimbenici poput regionalnih razlika u visini temperature i vlage igraju važnu ulogu. Istraživači su istaknuli da su starije osobe posebno izložene riziku.
