U povodu 34. obljetnice Bitke za Vukovar i ustrojavanja legendarne 204. brigade Hrvatske vojske, u emisiji Studio 4 gostovao je dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Prema njegovim riječima, unatoč velikoj nadmoći neprijatelja, obrana Vukovara usporila je planiranu okupaciju Hrvatske i promijenila tijek Domovinskog rata.
Osvrnuo se na povijesni kontekst događanja iz ljeta i jeseni 1991. godine te istaknuo ključne činjenice o obrani Vukovara, ulozi branitelja i omjeru snaga u tadašnjem ratu.
Govoreći o ljetu 1991., Nazor je istaknuo kako je riječ o razdoblju u kojem se intenzivirala agresija na Hrvatsku, posebice od strane Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih snaga, uključujući i snage iz Crne Gore.
-Zato sam i ovih dana u Splitu, gdje se obilježavaju bitka za Šibenik i osnivanje Hrvatske ratne mornarice, a sljedeći tjedan planirane su i tribine posvećene tim događajima, rekao je.
Posebno je podsjetio na krvavi događaj iz svibnja 1991., kada su u Borovu kod Vukovara ubijena 12 hrvatskih policajaca, a 28 ih je ranjeno. Istoga dana, jedan je policajac ubijen i u zaleđu Zadra.
-Već tada je bilo jasno da mirno rješenje krize neće biti moguće. Srbijansko i pobunjeničko vodstvo jasno je pokazalo da ne priznaje hrvatsku vlast, a JNA se otvoreno stavila na njihovu stranu, istaknuo je.
Nazor se osvrnuo i na događaje iz svibnja 1990., koje smatra ključnima za razumijevanje cijele situacije.
-Odmah nakon pobjede HDZ-a na višestranačkim izborima, JNA je razoružala hrvatsku teritorijalnu obranu.
-Time je Hrvatska ostala bez značajnog dijela svog oružja, dok je Srbija bila sigurna u ostvarenje svojih ciljeva o “Velikoj Srbiji”, naglasio je.
Dodao je kako su međunarodni vojni stručnjaci tada procjenjivali da Hrvatska, s obzirom na odnos snaga, ne može izdržati više od dva tjedna rata.
Komentirajući početak bitke za Vukovar, Nazor je podsjetio kako je 24. kolovoza 1991. Luka Andrijanić oborio prvi neprijateljski zrakoplov u Domovinskom ratu, dok je 25. kolovoza započela neprekidna opsada grada.
Govoreći o ustrojavanju 204. brigade HV-a i obrani grada, Nazor je istaknuo kako se kroz obranu Vukovara rotiralo oko 4.000 ljudi, uključujući logistiku i osoblje bolnice.
-Pod oružjem je bilo najviše oko 1.800 do 2.000 branitelja, uključujući i snage iz Bogdanovaca. Glavnu okosnicu činila je Četvrta bojna 3. gardijske brigade, ali su sudjelovali i dijelovi 1. gardijske brigade, specijalne postrojbe Zrinski, u pomoć su dolazile i jedinice policije iz Vinkovaca, Osijeka, Varaždina, Slavonskog Broda, antiteroristička jedinica Lučko, kao i dragovoljci iz Đakova, Našica te 58 pripadnika HOS-a, pojasnio je.
-Kada govorimo o omjeru snaga, razlika je bila ogromna, posebno u naoružanju i streljivu – rekao je Nazor.
Prema podacima s neprijateljske strane, sredinom studenoga 1991. Prva vojna oblast JNA raspolagala je s oko 676 tenkova, 505 oklopnih vozila i brojnim topničkim sustavima. Ukupno je na tom području bilo oko 60.000 vojnika – od čega oko 37.600 pripadnika JNA, 9.000 iz teritorijalne obrane Srbije i 4.500 lokalnih srpskih snaga.
-Oko 10.000 vojnika bilo je direktno angažirano na napadu na Vukovar, kazao je.
-Postoje dokumenti koji jasno pokazuju da je Srbija sredinom studenoga 1991. financirala 50.000 pripadnika teritorijalne obrane na području Hrvatske. To je više nego jasan pokazatelj umiješanosti u agresiju, zaključio je dr. sc. Ante Nazor.
Govoreći o civilima koji su tijekom opsade ostali u Vukovaru, dr. sc. Ante Nazor naglasio je da se prema hrvatskim izvorima, 19. studenoga 1991. godine u gradu nalazilo oko 14.100 civila, od čega 10.000 u samom Vukovaru, 4.000 u Borovu Naselju, te još stotinjak u Lušcu.
-Ključna prekretnica dogodila se 1. listopada, kada je grad potpuno odsječen od ostatka slobodnog dijela Hrvatske, nakon što su snage JNA osvojile Marince i presjekle komunikaciju s Vinkovcima, pojasnio je Nazor.
Dodao je da je komunikacija s Vukovarom bila otežana još od samog početka opsade, 25. kolovoza, kada je presječena cesta prema Bogdanovcima.
-Od 1. listopada grad je bio u potpunom okruženju, a obrana koju su pružili hrvatski branitelji bila je gotovo nevjerojatna, istaknuo je.
Posebno se osvrnuo na djelovanje samostalnog zrakoplovnog voda pri Operativnoj zoni Osijek, čiji su pripadnici pod okriljem noći, u teško oštećenim i improviziranim zrakoplovima, uspijevali ubaciti minimalne količine pomoći.
-Iako ta pomoć u materijalnom smislu nije bila velika, psihološki učinak bio je ogroman, rekao je Nazor.
Nažalost, podsjetio je i na pogibiju posade zrakoplova 2. prosinca 1991., kada je pogođen avion u kojem su stradali piloti Mirko Vukušić, Marko Živković, Rade Griva i Ante Plazibat.
-I taj detalj pokazuje koliko su ljudi koji su sudjelovali u obrani bili spremni dati život za obranu grada, i koliko je moral bio visok, dodao je.
-Vukovar je na kraju Hrvatske, ali je višemjesečna, uporna i neočekivano uspješna obrana usporila napredovanje agresora i onemogućila ostvarenje plana o brzoj okupaciji cijele zemlje, rekao je Nazor.
Pozvao se i na dokumente iz rujna 1991., u kojima je planirano da se Vukovar zauzme u dvije faze po 8-10 dana, kako bi se potom omogućio nastavak ofenzive prema Zagrebu, Varaždinu i Koprivnici.
-Cilj neprijatelja bio je okupacija cijele Hrvatske, kazao je.
Vukovar je to zaustavio. To je njegov pravi strateški značaj, istaknuo je.
Na pitanje o broju žrtava, Nazor je naveo kako je u obrani Vukovara poginulo oko 2.400 branitelja i civila.
-U srpske logore odvedeno je oko 1.800 ljudi, a neki podaci govore i o više od 4.000, uključujući one koji su deportirani i premještani u druge logore, rekao je.
Prema dostupnim dokumentima srpske strane, gubici JNA i pridruženih snaga također su bili znatni.
-Srpski izvori navode 890 poginulih i više od 5.000 ranjenih, dok je general Života Panić, tadašnji zapovjednik Prve vojne oblasti, iznio brojku od oko 1.500 poginulih pripadnika JNA, rekao je Nazor.
Dodao je kako se konačan broj poginulih sa srpske strane neće znati dok se ne otvore arhivi u Srbiji.
Nazor je podsjetio na tragičnu činjenicu da se i danas traga za posmrtnim ostacima brojnih branitelja i civila, koji su nestali tijekom opsade i nakon pada Vukovara.
-Prema najnovijim podacima, traži se još uvijek 1744 osobe, kazao je.
-To je rana koja još nije zacijelila. Mnogi još uvijek traže svoje najmilije, zaključio je.
