Nastave li se sadašnje blokade i loše upravljanje, Bosna i Hercegovina će od listopada ostati bez još stotinu milijuna eura, a moguće je da joj zbog takvog stanja izmaknu sva sredstva potpore koja je Europska unija osigurala kroz Plan rasta za zapadni Balkan, upozorili su u utorak iz delegacije EU u Sarajevu.
Plan rasta osmišljen je 2024. godine radi povezivanja gospodarstava i jačanja gospodarskog potencijala država zapadnog Balkana u desetogodišnjem razdoblju a za potporu provedbi reformi koje bi otvorile put ka članstvu u EU Europska komisija osigurala je šest milijardi eura bespovratnih sredstava i povoljnih zajmova.
Iako je planirano da se ta sredstva državama dodjeljuju na temelju pojedinačnih projekata, koji bi dobili suglasnost Komisije, načelno je predviđeno da BiH dobije nešto više od milijardu eura.
Dok su sve druge države zapadnog Balkana u Bruxelles poslale svoje planove reformi i već počele koristiti ta sredstva, u BiH se oko toga nisu uspjeli usuglasiti.
Program reformi “zapeo” je na prijeporima oko entitetskog veta u nekim tijelima vlasti kao i oko statusa Ustavnog suda.
Iz Republike Srpske su odbili da sastavni dio plana bude obveza popune Ustavnog suda sucima koje bira taj entitet kao i da se ukine entitetski veto u Vijeću za državnu pomoć.
Na tome su pak inzistirali iz četiri županije unutar Federacije BiH u kojima je na vlasti Stranka demokratske akcije (SDA) pa su oni, zlorabeći komplicirani mehanizam koordinacije po kojemu sve razine vlasti moraju dati suglasnost na neke dokumente od državnog značaja, odbili dati suglasnost na takav program.
Predsjedateljica Vijeće ministara BiH Borjana Krišto je takav nedovršeni dokument proslijedila u Bruxelles, no Europska ga je komisija najprije odbila kao nepotpunog, a zbog činjenice da on ni nakon toga nije usuglašen u srpnju je paket financijske potpore namijenjen BiH umanjila za 108,5 milijuna eura odnosno za deset posto od ukupnog iznosa.
Bosni i Hercegovini tako je ostalo na raspolaganju 976,6 milijuna eura, no europska povjerenica za proširenje Marta Kos je u pismu što ga je u srpnju poslala na adresu Krišto jasno upozorila kako ni taj iznos nije zajamčen ukoliko se nešto hitno ne promijeni.
Pojasnila je kako Komisija mora voditi homogenu, urednu i kredibilnu politiku upravljanja proračunom što znači i poštivanje zadanih rokova.
Ne bude li usuglašeni plan provedbe reformi dostavljen Komisiji do 30. rujna to će značiti umanjenje sredstava namijenjenih za BiH za dodatnih deset posto.
No ni nakon tog upozorenja u BiH se nije dogodilo ništa.
Vijeće ministara tijekom ljeta o tome nije donijelo nikakvu odluku, državni parlament nije uopće zasjedao a kriza u zemlji zaoštrila se smjenom Milorada Dodika s mjesta predsjednika Republike Srpske nakon čega je on otvoreno prijetio da će zaustaviti sve reformske procese bitne za članstvo u EU.
Sada su iz delegacije EU u BiH ponovili upozorenja Marte Kos istaknuvši kako bez Programa reformi Europska komisija neće moći provesti procjenu niti jednog novog investicijskog projekta u sklopu Investicijskog okvira za zapadni Balkan za područje cijele BiH.
Jedina bi iznimka mogli biti projekti vezani za zaštitu okoliša.
“Vlasti BiH su 17. srpnja obaviještene da će uslijediti umanjenje od dodatnih deset posto ako BiH ne dostavi finalizirani Program reformi do 30. rujna”, naveli su dodajući kako “neaktivnost ima svoju cijenu” pa su još jednom pozvali vlasti u BiH da ne propuste priliku od gotovo milijardu eura ulaganja.
Pri tom su, kako je prenijela agencija Fena, podsjetili da financiranje dostupno u okviru Plana rasta istječe potkraj 2027. godine te da stoga sve reforme u okviru Plana rasta moraju biti provedene do tog roka povezanog sa istekom važećeg višegodišnjeg financijskog okvira EU koji se ne može se mijenjati.
