Hrvatska komora primalja (HKP) pozvala je u ponedjeljak na hitno reguliranje izvanbolničkih porođaja u Hrvatskoj, upozorivši da nedostatak jasnih propisa ugrožava sigurnost žena i novorođenčadi, nakon što je nedavno novorođenče preminulo pri porodu kod kuće.
Komora upozorava da je Hrvatska među rijetkim članicama Europske unije u kojoj je primaljska skrb ograničena isključivo na rodilišta, dok u drugim zemljama žene imaju pravo birati žele li roditi kod kuće, u kućama za porođaje, u ambulantama ili u rodilištima u takozvanim primaljskim sobama.
Takva praksa, naglašavaju, povećava sigurnost majke i djeteta, smanjuje rizik od komplikacija te jasno definira koje se trudnoće smatraju visokorizičnima i usmjeravaju u bolnice.
“Planirani kućni porođaji događat će se i u Hrvatskoj, bez obzira na zabrane, jer postoji određeni postotak žena koje se na njih odlučuju. Upravo zato je nužno donijeti stručne smjernice i regulirati ovo područje kako bi se spriječile tragedije”, stoji u priopćenju Komore.
Podsjećaju da Hrvatska ima 417 prvostupnica primaljstva koje prema Zakonu o primaljstvu imaju kompetencije za samostalnu skrb o trudnicama, rodiljama i babinjačama, ali u praksi mogu raditi isključivo u bolnicama i pod nadzorom liječnika ginekologa i porodničara.
Od Ministarstva zdravstva očekuju da provede odredbe Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012.–2020., kojom je bilo predviđeno prenošenje dijela ovlasti s liječnika na primalje.
Komora napominje i da blizanačka trudnoća, primjerice, nikada ne spada u niskorizične trudnoće te se uvijek mora voditi u bolničkim uvjetima. U državama poput Slovenije ženama je omogućeno pravo izbora uz punu podršku zdravstvenog sustava, a primalje uključuju liječnike specijaliste kada to procijene potrebnim.
Što se tiče austrijske državljanke koja je vodila sporni porod u kojemu je preminulo novorođenče, naglašavaju da ona nije članica njihove komore, nema priznatih kvalifikacija niti odobrenje za pružanje usluga u Hrvatskoj.
“Uređivanjem kućnih i drugih izvanbolničkih porođaja, kao što je slučaj u gotovo svim zemljama Europske unije, rizici za majke i novorođenčad bili bi svedeni na minimum. Žene u Hrvatskoj moraju imati pravo na izbor i sigurnu skrb, a država osigurati jasne propise i stručnu podršku”, poručili su, prenosi Hina.
