Budući bolji standard umirovljenika u Federaciji BiH, ali i na nivou cijele države, direktno je povezan s dužim ostajanjem u radnom odnosu te ostvarivanjem većeg staža i plaća.
Ovo je ključni zaključak iz “Informacije o stanju u mirovinskom sustavu” Federalnog ministarstva rada i socijalne zaštite, koja naglašava da je to jedini put ka održavanju financijski stabilnog mirovinskog sustava.
Dokument otkriva da je prosječna mirovine za 40 godina staža u Federaciji BiH tijekom prošle godine iznosila 1.008 KM. Istovremeno, prosječna starosna mirovina u istom periodu bila je 802 KM. S obzirom na to da je prosječna plaća u FBiH u istom razdoblju iznosila 1.373 KM, udio mirovine s 40 godina staža u prosječnoj plaći bio je respektabilnih 73,42 posto, dok je samostalna starosna mirovina činila 58,41 posto, piše Hayat.
Federalno ministarstvo rada i socijalne zaštite naglašava da je prosječna mirovina s 40 godina mirovinskog staža i starosna samostalna mirovina jedine relevantne za analizu adekvatnosti mirovina.
To su mirovine koje su ostvarene iz radnog odnosa s većim godinama staža osiguranja i isključivo sa stažem u Federaciji BiH”, navodi se u informaciji.
S druge strane, invalidske i obiteljske mirovine nisu relevantne za ovu analizu. Razlog leži u činjenici da invalidske mirovine imaju mali ukupni staž (prosjek oko 20 godina), zbog čega većina njih spada u kategoriju najnižih mirovina, koje su prošle godine iznosile 573,53 KM. Obiteljski mirovine, uglavnom za udovice ili udovce, umanjuju se za 10 posto od iznosa starosne penzije, što ih također svrstava među najniže kategorije. Razmjerne mirovine dodatno smanjuju ukupan prosjek, budući da se obračunavaju na osnovu prosječno 20 godina staža ostvarenog isključivo u FBiH, te u prosjeku iznose oko 250 KM.
Ako se promatraju isključivo starosne mirovine kao relevantne, “adekvatnost mirovina je na zavidnoj razini od 73,4 posto za 40 godina staža i 58 posto za samostalne starosne mirovine”, navodi se u dokumentu. Dodaje se da samostalne starosne mirovine imaju prosječan staž od svega 32 godine, te bi “da je staž veći, i starosne mirovine bile bi još veće, odnosno iznad 60 posto prosječne plaće”.
Trenutni Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju u Federaciji BiH aktivno stimulira kasniji odlazak u mirovinu, što je praksa prisutna i u mnogim zemljama Europske unije. Osiguraniku koji ostvari pravo na starosnu penziju, za svaki mjesec kasnijeg odlaska u starosnu mirovinu nakon navršenih 65 godina života, iznos penzije uvećava se za 0,166666%, odnosno za dva posto na godišnjem nivou. Kao primjer, iz Zavoda za MIO Federacije BiH navode da će osiguraniku koji ostvari pravo na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina i 5 mjeseci života, ostvareni iznos mirovine biti uvećan za 0,833333%.
Ovaj pristup, gdje se potiče duži ostanak u radnom odnosu i veće uplate u sistem, ključan je za stabilnost penzionog fonda i osiguravanje boljeg životnog standarda za buduće generacije penzionera.
