Matka Milina (29) iz Štedrice u Dubrovačkom primorju u nedjelju je ugrizao poskok, jedna od najopasnijih europskih otrovnica. No ova priča ima i neobičan dodatak. Matku je to treći put da ga je poskok ugrizao.
Ovoga puta opasna zmija ugrizla ga je u desnu ruku dok je u svom vrtu brao rajčice.
Prvi put ga je poskok ugrizao prije desetak godina, svega nekoliko dana prije svadbe njegova rođaka na koju je planirao ići. Zmija je bila sakrivena u gumi automobila koji je bio parkiran blizu njegove kuće. Tada je zadobio ugriz na lijevoj ruci, piše Dubrovački dnevnik.
“Prvi put kad mi se to dogodilo, bio je to šok. Osjećate vrtoglavicu, ne znate gdje ste, u kojem ste svijetu. Naravno i kako se bojite. Ruka mi je bila jako otekla, bila je modra”, prisjeća se Milin, koji je tada imao 19 godina.
Posebno je stresno bilo, ispričao je Matko Milina, kada ga je poskok ugrizao prije tri godine.
“Čistili smo područje oko Pelješkog mosta i tad me poskok ugrizao za lijevu ruku. Poslovođa me vozio do Janjine, a cijelo vrijeme smo bili u kontaktu s hitnom pomoći koja je davala upute kako držati ruku, kako se ponašati, koje reakcije pratiti. Kad smo došli u ambulantu, dobio sam lijekove, no situacija je bila alarmantna, pa sam helikopterom doveden do Opće bolnice Dubrovnik”, ispričao je.
Odluka u koju će bolnicu poći, splitsku ili dubrovačku, odvijala se u helikopteru. Odlučeno je da to bude Dubrovnik, ali su dobili informaciju kako u njoj nema seruma.
“Digla se frka, u helikopteru je nastao šou-program. Hitna me čekala na helidromu, dalje su me prebacili do bolnice”, kaže Milin, a ondje je ipak uspješno zbrinut i liječen.
Vrijedni savjeti
Zbog svog iskustva upozorava sve ljude koje vole boraviti u prirodi da obrate pažnju na opasnost.
“Nosite štap sa sobom, stvarajte vibracije na tlu, budite oprezni i prvo dobro pregledajte teren. Ako ne vidite poskoka, a ugrize vas, osjećaj je kao da vas je upikla pčela. No, područje ubrzo krene plavjeti i oticati te je važno što prije se javiti liječniku. A onda možete biti mirni jer oni vrlo dobro znaju što rade i što dalje treba napraviti. Važno je ostati smiren, koliko god to možete biti”, savjetovao je.
Ispričao je i kako mu nakon tri bliska susreta s otrovnicom nije svejedno biti u prirodi.
“Sada imam strah i kad vidim blavora. Bježim čim nešto šušne. Štoviše, prije stroge zime ja s asfalta ne silazim. Na asfaltu i na moru sam najsigurniji”, govori kroz smijeh Milin, koji se još uvijek oporavlja od svog posljednjeg susreta s poskokom.
