Razvoj zračnog prometa odavno je prepoznat kao jedan od ključnih pokretača turizma, investicija i sveukupnog ekonomskog rasta. U kontekstu Bosne i Hercegovine, a posebno Federacije BiH, unapređenje zračnog prometa postaje pitanje strateškog ulaganja u budućnost regije. Brže i dostupnije veze s europskim i svjetskim destinacijama znače ne samo više turista, već i jačanje poslovne mobilnosti, bolju povezanost s dijasporom i privlačniji ambijent za strane investicije.
Vlada Federacije BiH je kroz budžet za 2025. godinu usvojila tri odluke kojima se u aviopromet investira ukupno 19,3 milijuna konvertibilnih maraka.
Najveći dio sredstava, 12 milijuna KM, usmjeren je ka JP “Aerodrom Bihać”, za izgradnju aerodromskog kompleksa i izradu potrebne planske dokumentacije. Uz to, ovo poduzeće dobiva i dodatnih 300.000 KM za pokrivanje tekućih troškova. Time se nastavlja višegodišnja podrška ovom projektu, koji se smatra ključnim za ravnomjerniji regionalni razvoj i otvaranje sjeverozapada zemlje prema tržištima EU.
Drugi dio sredstava, sedam milijuna KM, ima direktan efekt na ono što građani i turisti već sada mogu osjetiti: subvencioniranje postojećih i uspostavljanje novih aviolinija. Od ovog iznosa, Međunarodni aerodrom Sarajevo dobit će 3,01 milijun KM, aerodrom Mostar 2,03 milijuna KM, a aerodrom Tuzla 1,96 milijuna KM.
Pozitivni pokazatelji
Dobar primjer kako budžetska izdvajanja mogu brzo donijeti konkretne rezultate je sarajevski aerodrom. Pa tako, Međunarodni aerodrom Sarajevo je u prvoj polovini ove godine zabilježio povećanje broja putnika za čak 31 posto, dok je broj aviooperacija porastao za 23 posto u odnosu na isti period 2024. godine. Simbolično, milijuniti putnik dočekan je gotovo mjesec dana ranije nego prethodne godine, što jasno govori o rastućoj atraktivnosti Sarajeva kao regionalnog zračnog prometa čvorišta.
Direktor MAS-a, Sanin Remezić, ranije je za medije istakao da Sarajevo trenutno zauzima drugo mjesto među europskim srednjim aerodromima po rastu broja putnika prema podacima ACI EUROPE za prva četiri mjeseca 2025. godine.
Pozitivan trend zabilježen je i na aerodromu u Mostaru, gdje je u svibnju 2025. godine evidentirano 6.755 putnika, što je rast od 41,9 posto u odnosu na isti mjesec 2024. kada ih je bilo 4.759.
Ovakvim mjerama, kako poručuju iz Vlade Federacije BiH, šalje se jasna poruka da zračni promet nije prateći segment razvoja, već njegov stub.
Svaka nova aviolinija je direktna investicija u ekonomiju. Ovakva ulaganja nisu tu zbog forme, već zato što znamo da turizam, trgovina i strani kapital dolaze avionom. Federacija BiH mora biti dostupna, brza i povezana, jer to je osnova suvremenog razvoja – izjavio je premijer Nermin Nikšić.
Federalna ministrica prometa i komunikacija, Andrijana Katić, istakla je važnost odgovornog trošenja budžetskih sredstava.
Ne radi se samo o financijskoj pomoći aerodromima, već o strateškom partnerstvu koje mora donijeti konkretne rezultate. Svaka linija koju subvencioniramo treba imati pozitivan efekt, više turista, više potrošnje, više prihoda za lokalne zajednice – poručila je ministrica Katić.
Poseban potencijal, kako navode iz Ministarstva prometa i komunikacija, leži u aerodromima u Mostaru i Tuzli.
Mostarski aerodrom, s obzirom na blizinu Međugorja i bogato kulturno naslijeđe Hercegovine, postaje regionalno središte vjerskog i kulturnog turizma. Tuzla, sa svojom pozicijom i dugogodišnjim iskustvom u low-cost prometu, već igra važnu ulogu u povezivanju BiH s brojnim europskim gradovima. Bihać, kao budući aerodrom, mogao bi značajno ojačati turističku ponudu Unsko-sanskog kantona. Vidite, sve su to potencijali koje moramo i želimo iskoristiti – zaključila je Katić.
Osim toga, kako je zaključio Nikšić, iako se radi o subvencijama koje u kratkom roku mogu izgledati kao budžetski izdaci, u dugoročnom smislu one su investicije s višestrukim povratom.
Iako postoje pozitivni trendovi, budućnost razvoja aerodroma i zračnih linija u Federaciji BiH ostaje otvorena tema, a pravi učinak ovih investicija i subvencija tek treba da se jasno pokaže kroz naredne sezone.
