Njemačka se, kako stvari stoje, vraća na čelo Europe kao najjača gospodarska sila Starog kontinenta. Dobro, rečenica može zvučati pretenciozno ako se uzme u obzir što se s njemačkom industrijom događalo proteklih godina. Međutim, sadašnje brojke idu u prilog ozbiljnom rastu. Razlog je širenje obrambene industrije diljem EU-a, a u čemu Njemačka prednjači, piše Večernji list.
Znakovi stabilizacije se pojavljuju s obzirom na to da je razina proizvodnje u travnju (kalendarski i sezonski prilagođeni indeks iznosi 92 boda) gotovo dosegnula prosjek prvog ovogodišnjeg tromjesečja (92,2 boda), dok IFO podaci o poslovnim i izvoznim očekivanjima u svibnju upućuju na daljnje pozitivno kretanje. Time se sve više potvrđuje teza da je njemačka industrija izašla iz najgoreg dijela ciklusa i postupno ulazi u razdoblje ekspanzije koju dodatno potiče širenje obrambene industrije diljem EU-a.
Oporavak signalizira i rast novih narudžbi u travnju od 0,6 posto na mjesečnoj razini, što je drugi mjesec uzastopnog rasta (nakon 3,5 posto posto u ožujku), dok su u odnosu na prosjek prvog ovogodišnjeg tromjesečja bile veće za 2,2 posto. Kada se isključe volatilne velike narudžbe, mjesečni rast iznosi 0,4 posto, a godišnji 2 posto. Uz rastuće poslovne pokazatelje, potvrđuje se da je njemačka industrija prošla puni gospodarski ciklus i sada je u fazi rasta proizvodnje i narudžbi u drugoj polovini godine – prenosi Lider vijesti iz njemačkih medija.
Čak 500 milijardi eura ili gotovo milijarda maraka usmjereni su na ulaganja u obrambeni sektor i infrastrukturu. Podaci pokazuju da raste i automobilska industrija, koja je bila u teškoj situaciji od pandemije naovamo. – Knjige narudžbi njemačke industrije popunile su se u travnju, signalizirajući više posla u idućim mjesecima, posebno za proizvođače automobila, objavio je statistički ured. Obujam nerealiziranih narudžbi bio je u travnju veći za četiri posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Na mjesečnoj razini uvećan je za 0,8 posto. Motor rasta bila je automobilska industrija s obujmom narudžbi većim za 2,6 posto nego u prethodnom mjesecu.
Rast su bilježili i proizvođači zrakoplova, brodova, vlakova i vojnih vozila za skromnijih 0,8 posto. Nerealizirane domaće narudžbe uvećane su na mjesečnoj razini za 0,4 posto, a inozemne za 1,1 posto. Realizacija “starih” narudžbi s kraja travnja trebala bi u prosjeku potrajati do kraja godine, izračunali su statističari. Punjenje knjiga narudžbi signalizira postupan izlazak njemačke industrije iz dugotrajnog razdoblja slabosti. Njemačko gospodarstvo bilježilo je pad u protekle dvije godine, a u 2025. aktivnost bi, prema prognozama vodećih ekonomskih instituta, trebala više-manje stagnirati – pokazali su podaci Destatisa. Radnika, čini se, ponovno treba, a najavljeni rast minimalnih plaća potvrđuje i da se financijska situacija stabilizira i da država ponovno u fokus vraća gospodarstvo.
Ovo će zasigurno potaknuti one koji žele raditi, a već su u ovoj zemlji, da ostanu. Jer dosta se našeg svijeta premišljalo u posljednje vrijeme, s obzirom na to da je najam stana iznimno skup, a i režije, je li pametnije ostati ili doći doma, gdje ljudi imaju vlastite domove, mogućnost proizvodnje hrane, pristupačne režije. Dosta je onih koji su se već ranije vratili, međutim, novonastala situacija još će neko vrijeme zadržati narod ovdje. Sve više radnika iz BiH radi u obrambenoj industriji Njemačke, automobilska industrija, uz koju su mnogi vezani, oporavlja se, tu je i građevinski sektor koji je uvijek bio privlačan, ali u fazi stagnacije, čini se da je situacija sve bolja. Njemačka bi ponovno mogla postati “obećana zemlja” – priča nam sugovornik koji je početkom srpnja ulice Münchena zamijenio hercegovačkima. Pitamo ga mogu li pozitivni signali iz Njemačke ponovno motivirati ljude da počnu odlaziti iz BiH.
Potreba i(li) trend
Ne mogu komentirati u kojim je mjestima bolje, a u kojima lošije jer nisam na cijelom teritoriju zemlje, ali prema ovom što vidim u zapadnoj Hercegovini, posla ima u svim oblastima, plaće su rasle, mnogi rade dodatni posao od kojeg dio mogu ostavljati na stranu i štedjeti za nešto. Čini mi se da se ovdje dobro živi, pa ne znam zašto bi netko imao potrebu to sve mijenjati Njemačkom ako ima stabilnost. Ovisno o razdoblju, odlazi se ili iz potrebe ili trenda. S kim god razgovaram, ne čini mi se da ima toliku potrebu otići, no vi znate kako ide kod nas. Ako ode jedna osoba, ona vuče drugu za sobom, pa još nekog zaintrigira priča i to se raširi. Koliko god se činilo da je naš bazen prazan, vi uvijek imate nove ljude, mladi dolaze na tržište rada, a kako je svijet jedno veliko selo, mnogi žele iskušati kvalitete negdje drugdje pa zato me ne bi iznenadilo da novi zamah u Njemačkoj privuče nove radnike iz BiH. Iako, savjetovao bih mladima da dobro razmisle. Kad sam ja išao prije 12-13 godina, tad je bila potreba jer se nakon recesije u BiH stvarno loše živjelo – zaključuje sugovornik.
