Bosna i Hercegovina u posljednje vrijeme postaje sve privlačnija stranima investitorima za ulaganje u obnovljive izvore energije, a u strukturi stranih ulaganja i dalje dominiraju financijske uslužne djelatnosti.
Iz Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) ocijenili su u razgovoru za Fenu kako je najavljeno više projekata stranih investitora u energetski sektor, naročito u obnovljive izvore energije.
Kako kažu, s obzirom na to da se veći projekti realiziraju kroz više godina, dio aktivnosti očekuju već u tekućoj, kao i u narednoj godini.
Jedan od primjera je Vjetropark Interwind d.o.o. Hadžići, prva vjetroelektrana na području Kantona Sarajevo, koja je puštena u probni rad 2025. godine. Investiciju je realizirala kompanija Interenergo iz Slovenije, članica austrijske Kelag grupe.
U prethodnim godinama je, navode, jedan od najznačajnijih investitora Lidl, a aktivnosti te kompanije i izgradnja prodajnih objekata se nastavljaju i u ovoj godini.
Kada je riječ o proizvodnim objektima, izdvojili su austrijsku kompaniju ASTA Energy Transmission Components GmbH koja je je osnovala firmu ASTA Bosnia d.o.o. Cazin i gradi novu proizvodnu halu (metalska industrija), a radovi su u završnoj fazi, zatim belgijsku kompaniju Temex koja je uz dugogodišnju proizvodnju građevinskog materijala u okviru kompanije TEMAX BH d.o.o. Orašje, pokrenula i proizvodnju u Brčko Distriktu i osnovala kompaniju Temax Tech d.o.o. Brčko Distrikt, te slovenačku kompaniju Iskra Tela L d.o.o. koja je nakon novog pogona u Laktašima najavila i otvaranje novog pogona u Novoj Topoli.
Također ističu i da je prema prošlogodišnjim podacima, potvrđeno značajno povećanje stranih investicija u Bosni i Hercegovini od 2021. godine.
Prema prvim službenim podacima CBBH, direktne strane investicije u Bosni i Hercegovini su u 2023. godini iznosile 1,895.6 milijuna KM ili 969.2 milijuna eura i bile su veće za 24.9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iznos DSI u 2023. je ponovo (nakon 2022.) bio najveći od 2007. ili u prethodnih šesnaest godina.
Prema prvim dostupnim godišnjim podacima CBBH u okviru platnog bilansa (s procijenjenim zadržanim zaradama), DSI su nastavile sa rastom i u 2024. godini. Neto financijska pasiva (ili neto stvorene financijske obveze) je u 2024. iznosila 2,036.8 milijuna KM i veća je 8.8 posto u odnosu na 2023. godinu. Od tog iznosa su reinvestirane zarade 1,251.7 milijuna KM i čine 61.5 posto od ukupnih DSI.
Drugi dostupan izvor o direktnim stranim investicijama odnosi se na podatke CBBH za period siječanj – rujan 2024. u okviru tokova DSI.
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru tokova DSI, s procijenjenim zadržanim zaradama, za period siječanj – rujan 2024, direktne strane investicije su iznosile 1,477.4 milijuna KM ili 755.4 milijuna eura.
Iz FIPA-e napominju i to da su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama, strana ulaganja u periodu I – IX 2024. su bila manja -3.4 posto u odnosu na isti period prethodne godine, ali i veća za 32.5 posto u odnosu na prosječan iznos istog perioda za ranijih pet godina.
U prvih devet mjeseci 2024. godine zemlje sa najvećim registriranim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su: Hrvatska (252.5 milijuna KM), Njemačku (240.2) i Slovenija (193.4 milijuna KM).
Značajna povećanja kapitala (preko 100 milijuna KM) registrirale su i: Austrija (178.8 milijuna KM), Velika Britanija (135.6), Srbija (110.8) i Nizozemska (105.5 milijuna KM).
U prvih devet mjeseci 2024. zemlje EU su investirale 73.5 posto iznosa DSI za navedeni period u Bosni i Hercegovini ili 1,086.5 milijuna KM.
Nadalje, djelatnosti (NACE Rev.2) u okviru kojih je registrirano najviše DSI u BiH, za prvih devet mjeseci 2024. su: “Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova” (388.7 milijuna KM), “Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima” (218.9), “Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija” (139.5) i “Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima” (132.6 milijuna KM).
Značajna povećanja registrirana su i za djelatnosti: “Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda” (92.2 milijuna KM), potom “Vađenje metalnih ruda” (64.2), “Proizvodnja prehrambenih proizvoda” (59.4), “Telekomunikacija” (50.0), “Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda” (49.7), “Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica” (38.7), “Djelatnosti kockanja i klađenja” (33.5), “Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića” (32.6) i “Uredske, administrativne i pomoćne djelatnosti….” (31.8 milijuna KM).
