Dugotrajnija destabilizacija Bliskog istoka mogla bi dodatno narušiti globalnu ekonomsku ravnotežu, prije svega kroz rast cijena energenata, poremećaje u lancima snabdijevanja i pad investicione sigurnosti, rečeno je Feni u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Iz te institucije navode da globalna tržišta već djeluju u uvjetima povišene inflacije, geopolitičke neizvjesnosti i usporenog gospodarskog rasta, tako da svaka nova kriza dodatno povećava činjenično stanje, posebno u sektorima industrije, usluga i energetike.
Iako BiH nije direktno zavisna od trgovine s Bliskim istokom, posljedice se mogu osjetiti kroz posredne kanale: rast cijena uvoza, smanjenje izvozne potražnje i pritisak na ekonomsku stabilnost. U svijetu snažno povezanih ekonomskih tokova, regionalna kriza gotovo uvijek ima globalne posljedice, koje se odraze i na manje ekonomije kao što je naša regija.
Kako Bosna i Hercegovina ne proizvodi niti prerađuje sirovu naftu, sve naftne derivate mora uvoziti pa su cijene goriva u BiH stoga direktno povezane sa cijenama sirove nafte na svjetskom tržištu (npr. Brent). Cijena sirove nafte utiče na cijenu derivata u rafinerijama u zemljama izvoznicama (Hrvatska, Italija, Srbija), odakle BiH i nabavlja gorivo.
Na nabavnu cijenu derivata u BiH dodatno utiču transportni troškovi, carine, akcize, PDV i marže distributera. Promjene na svjetskom tržištu nafte odražavaju se na cijene goriva u BiH obično u roku od nekoliko dana, pri čemu rast cijena sirove nafte dovodi do povećanja maloprodajnih cijena goriva. Cijene nafte i goriva u BiH u potpunosti su ovisne o kretanjima na međunarodnom tržištu, uz dodatne faktore troškova i poreza koji utiču na konačnu cijenu.
Svaki veći poremećaj izvoza na Bliskom istoku, bilo da se radi o geopolitičkim tenzijama, trgovačkim barijerama ili poremećajima u lancima snabdijevanja, može uticati i na BiH. Iako zemlje Bliskog istoka ne spadaju među ključne vanjskotrgovinske partnere BiH, određeni sektori, poput prehrambene industrije, građevinskog materijala i metala, imaju izvoznu prisutnost na tim tržištima, te bi svaki oblik destabilizacije mogao poljuljati izvoz.
Iako BiH ne uvozi naftu direktno s Bliskog istoka, kriza u toj regiji i te kako može imati utjecaj na našu ekonomiju. Tržište nafte funkcionira globalno – što znači da svaka ozbiljnija geopolitička nestabilnost u energetskim čvorištima, direktno utiče na rast cijena na svjetskom tržištu.
Za BiH to znači da ćemo naftu i naftne derivate koje nabavljamo iz drugih izvora plaćati skuplje, jer se cijena formira upravo na osnovu globalnih kretanja. Posljedično, rast cijena goriva utiče na sve sektore i u konačnici na potrošačke cijene.
Osim toga, ovakve krize često izazivaju širu tržišnu nesigurnost, usporavaju međunarodnu trgovinu, povećavaju troškove transporta, te u konačnici utiču na globalnu potražnju. Sve to može indirektno pogoditi i bh. izvoznike, naročito ako dođe do usporavanja ekonomskih aktivnosti u Europskoj uniji, koja je naše najznačajnije tržište.
Od početka 2000-tih do danas, uvozna struktura nafte je ostala nepromijenjena, 98 posto uvoza sirove nafte je iz Rusije, dok derivate BiH uvozi iz Hrvatske (60 posto), Italije (20 posto) i Srbije (13 posto).
