Predsjednik SAD-a Donald Trump pokazao je sklonost riziku tijekom prvih mjeseci svoje administracije, a zračni napad na Iran mogao bi predstavljati njegov najveći rizik do sada jer politička nagrada ovisi o tome hoće li uspjeti održati krhki mir između Irana i Izraela, kažu analitičari.
Stručnjaci upozoravaju na rizik da Trump izgubi kontrolu nad događajima. Za sada izgleda da je Trump uspio ograničiti američko sudjelovanje i natjerati strane na prekid vatre. “Kladio se i ispostavilo se kako je htio”, rekao je Firas Maksad iz Eurasia Group.
Vrijeme će pokazati hoće li se prekid vatre održati. Trump je u utorak izrazio frustraciju što je Izrael napao Teheran nekoliko sati nakon primirja.
Ako se sporazum ne održi ili Iran uzvrati, Trump riskira fragmentaciju MAGA pokreta koji mu je pomogao povratak na vlast. “Ako Iran za šest mjeseci i dalje bude problem, to će uništiti MAGA pokret”, kaže politički analitičar Chris Stirewalt. Dodaje da je Trump već razvodnio pokret uvlačenjem SAD-a u novi Bliskoistočni sukob, što je prije odbacivao. Prošlog četvrtka Trump je rekao da će mu trebati dva tjedna da odluči o ulasku SAD u rat, a dva dana kasnije odobrio je bombardiranje, iznenadivši mnoge Amerikance.
Njegova odluka da napadne Iran mogla bi stvoriti probleme i bilo kojem republikancu koji pokuša preuzeti njegovu ulogu na sljedećim predsjedničkim izborima. “Godine 2028. pitanje strane intervencije bit će granica razdvajanja i lakmus test dok se ljudi budu trudili definirati što zapravo znači MAGA”, rekao je Stirewalt.
Bijela kuća je uglavnom prepustila potpredsjedniku JD Vanceu da u nedjeljnom informativnom programu brani napad na Iran.
Napad na Iran nije jedini Trumpov rizični potez
Iran nije bio jedini primjer gdje se Trump kladio na veliko. Povremena primjena carina izazvala je neizvjesnost na tržištima i strah od inflacije. Pokušaji smanjenja birokracije stali su nakon odlaska Elona Muska iz njegovog savjetničkog kruga, a oštra imigracijska politika potaknula je prosvjede diljem zemlje.
Ali, ako Trump uspije natjerati Iran da odustane od nuklearnih ambicija, to bi bilo veliko postignuće u regiji koja je godinama opterećivala američke predsjednike i uvukla SAD u ratove u Iraku i Afganistanu.
Trump se zalagao za kraj “vječnih ratova”, što objašnjava nervozu javnosti zbog njegove agresije prema Iranu.
Prema anketi Reuters/Ipsos, provedenoj prije prekida vatre, samo 36 posto ispitanika podržava napade na iranski nuklearni program. Ukupna podrška Trumpu pala je na 41 posto, najnižu u njegovom drugom mandatu, a njegova vanjska politika dobila je još lošije ocjene.
Dave Hopkins s Boston Collegea ističe da Trump nije pripremio javnost za napad i nije jasno predstavio Iran kao prijetnju SAD-u. “Nismo vidjeli raspravu o Iranu kao glavnom neprijatelju ili prijetnji SAD-u”, rekao je Hopkins.
Dodao je da je Trumpovo hvalisanje da je uspio nametnuti prekid vatre dio šireg obrasca. Kao kandidat, Trump je obećavao kraj ratova u Ukrajini i Gazi, no ubrzo je shvatio da ne može podrediti Moskvu i Jeruzalem svojoj volji.
Ovaj napad uklapa se u Trumpov stil vođenja drugog mandata — spreman je donositi velike odluke i djelovati hrabro bez široke podrške javnosti. Ne mora se brinuti o reizboru, a surađuje s Kongresom koji je uglavnom pod kontrolom republikanaca.
“Politička osveta možda neće uslijediti odmah, ali može se pojaviti kroz nastavak građanskih nemira ili demokratske uspjehe na sljedećim međuizborima”, kaže politologinja s Middlebury Collegea Allison Stanger.
