Pogledajte kolika je razlika u visini prosječne plaće po županijama u FBiH

Novac
Novac / Foto: Agencija
Podjeli

Minimalna plaća je u Federaciji BiH od početka ove godine povećana sa 619 KM na 1000 KM, što je jedna od najznačajnijih ekonomskih mjera u posljednjim godinama.

Rast minimalne plaće doprinio je i rastu prosječne plaće, koja je u siječnju nominalno porasla za 8,3 posto i realno za 7,1 posto u odnosu na prosinac 2024., piše Večernji list BiH.

Odluka koja je donijela olakšanje za desetke tisuća radnika izazvala je snažne reakcije diljem gospodarskog sektora. Dok sindikati i zaposleni pozdravljaju potez kao korak prema dostojnijem životu i radu, poslodavci i ekonomski analitičari upozoravaju na moguće negativne posljedice – od rasta inflacije do smanjenja konkurentnosti.

Nedostatak radnika
Rast minimalne plaće uzburkao je sve sektore. Ova promjena za cilj je imala poboljšanje uvjeta rada za tisuće zaposlenih koji su do sada primali najniže plaće. Prema izjavi premijera FBiH Nermina Nikšića, više od jedne dvanaestine radnika primalo je plaću nižu od minimalne zbog specifičnih propisa u nekim industrijama.

Prema iznesenim podacima, prije donošenja novog minimalca ukupno 187.690 radnika primalo je plaću manju od 1000 KM, dok su dvije trećine radnika već u listopadu 2024. primile neto plaće iznad 1000 KM. U razdoblju od siječnja do ožujka 2025. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosi 1545 KM.

U odnosu na isto razdoblje prethodne godine došlo je do povećanja prosječne mjesečne isplaćene neto plaće za 16,2%. Prosječna neto plaća u FBiH 2020. iznosila je 956 KM, godinu poslije neznatno je porasla na 996 KM. Prosječna plaća 2022. prvi je put prešla tisuću maraka, točnije, iznosila je 1114 KM, da bi 2023. godine porasla na 1261 KM.

Prošle godine u FBiH prosječna plaća iznosila je 1373 KM, a u ovoj je dosegnula 1565 KM. Dakle, od 2020. godine do sada prosječna plaća u FBiH porasla je 609 KM. Iseljavanje i otežan uvoz radne snage jedan je od ključnih pritisaka na poslodavce da povećaju plaće. Ako se omogući masovni uvoz radne snage, kao što je slučaj u Hrvatskoj, domaći radnici će izgubiti izglede za poboljšanje plaća i uvjeta rada.

Poslodavci će se okrenuti radnicima iz zemalja poput Nepala, Bangladeša i Pakistana, spremnim raditi za minimalne iznose, što bi dodatno ubrzalo iseljavanje domaćeg stanovništva. Razlika u visini prosječne plaće po županijama u Federaciji prilično je velika, što nije novost, i dok su plaće bile znatno niže, dio županija izdvajao se po višim primanjima. Tako je i sada.

Podaci po županijama
I dalje po visini prosječne plaće prednjači Sarajevska županija. Naime, prosječna plaća u ovoj županiji iznosi 1887 KM, iza nje slijedi Hercegovačko-neretvanska županija u kojoj je prosječna plaća 1587 KM, potom Bosansko-podrinjska županija s prosjekom od 1516 KM.

Prosječna plaća u Hercegbosanskoj županiji je 1478 KM, a u Posavskoj je tek sedam maraka niža, 1471 KM. Prosjek u Unsko-sanskoj županiji je 1437 KM, a u Tuzlanskoj 1434 KM.

Prosjek u Zapadnohercegovačkoj županiji je 1412 KM. U Zeničko-dobojskoj županiji prosječna plaća tek je neznatno prešla 1400 maraka, točnije, iznosi 1401 KM. Jedina županija u kojoj prosječna plaća nije dosegnula ni 1400 KM je Srednjobosanska. Naime, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosjek plaće u SBŽ-u iznosi 1348 KM.

Dakle, razlika između najveće i najmanje prosječne plaće iznosi čak 539 KM. Složit ćete se – razlika je drastična.

Sindikalna potrošačka košarica u BiH odavno je dvostruko veća od prosječne plaće. I dok građani svakom novom plaćom “krpaju” stare rupe, ekonomisti upozoravaju da je struktura potrošnje osobnih primanja alarmantna i da je pravi pokazatelj stanja u društvu. Zaposleni koji prima prosječnu plaću u BiH 30 dana u mjesecu radi za to.

Statistika kaže da 70 posto primanja, odnosno plaće koju radnik primi, odlazi na račune i hranu. Dakle, 70 posto je preživljavanje, a preostalih 30 posto život. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za travanj 2025. iznosi 3168,90 KM.

Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za veljaču 2025. iznosila je 1525 KM. Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 1000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 48,12%. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 31,56%.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Sa 30 sam oženio 61-godišnjakinju. Svi su mi govorili da sam lud, ali sad mi zavide

Kada je tridesetogodišnji muškarac obitelji priopćio da namjerava oženiti ženu stariju od sebe čak 31 godinu, reakcije nisu bile nimalo ugodne. Njegova majka...

Zaboravite gužve i stare ceste: Stiže prometni „bajpas” koji spaja Hercegovinu i skraćuje putovanja

Na prostoru zapadne i južne Hercegovine sve se intenzivnije radi na unaprjeđenju prometne infrastrukture. Uz ceste koje su već u izgradnji, poput brze...

Slavni trener obitelji ostavio dugove, odvjetnik poručio: Previše je volio nogomet i žene

Legendarni švedski trener Sven-Göran Eriksson preminuo je prije više od dvije godine, ali financijski problemi koji su ostali iza njega i dalje opterećuju...

U Bosni i Hercegovini otvara se tvornica na čak 20.000 četvornih metara, a radnici će primati 14 plaća godišnje

Nova tvornica sendvič panela u Gornjem Vakufu-Uskoplju ulazi u završnu fazu. Investicija je vrijedna oko 30 milijuna eura, a pogon bi trebao zaposliti...

Koliko biste novca trebali imati ušteđeno s 30, 40 ili 50 godina? Financijski stručnjaci dali iznenađujući odgovor

Koliko novca trebate imati na računu kada navršite 30, 40 ili 50 godina kako biste u budućnosti mogli bezbrižnije dočekati mirovinu? Iako na...

Slični članci

I ZATO JE JOŠ UVIJEK U BIH SOCIJALNI MIR: Dijaspora u 6 mjeseci poslala 2,17 milijardi maraka

Na račune građana Bosne i Hercegovine i ve je godine nastavljen priliv...

Nevjerojatan broj prijava za posao u Lidlu

Njemački trgovački gigant Lidl, koji se priprema za pokretanje maloprodajnog poslovanja u...

Unatoč suši i lošoj sezoni, fra Goran iz 45 košnica izvrcao 1,3 tone meda

Dok su pčelari u Hercegbosanskoj županiji tijekom ljeta upozoravali na slabe prinose...

Čapljina: Predstavljene mogućnosti financiranja projekata kroz program Kreativna Europa

Predstavnici kulturnog i kreativnog sektora, obrazovnih ustanova, organizacija civilnog društva i udruga...