Osim Slovenije i Hrvatske, kada je riječ o traženju posla, državljani BiH rado biraju i Crnu Goru, koja je posljednjih godina postala jedna od vodećih turističkih destinacija na zapadnom Balkanu.
Prvo mjesto na listi stranih radnika u Republici Hrvatskoj godinama su zauzimali državljani Bosne i Hercegovine, ali ove godine s trona su ih skinuli Nepalci. Navedeno ne govori da državljani BiH ove godine radije ostaju raditi u svojoj zemlji, nego su, osim Hrvatske, skloni na sezonu ili trajniji rad odlaziti i u druge zemlje poput Slovenije, Crne Gore… Ključnu ulogu u tome u kojoj će zemlji sebi osigurati egzistenciju igra, naravno, visina plaće.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, u prvih pet mjeseci ove godine izdano je 10.535 manje dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja nego u istom razdoblju prošle godine. Do kraja svibnja ukupno su izdane 83.252 dozvole za boravak i rad strancima. Očekivano, najviše dozvola dobili su stranci za rad u turizmu i ugostiteljstvu (27.841), potom graditeljstvu (25.000), industriji (10.632), prometu i vezama (6124) te trgovini (4279). Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad za novo zapošljavanje stranih radnika izdane su 48.904.
Radne dozvole
Za sezonske radnike izdane su 7454 radne dozvole. Riječ je uglavnom o radnicima za kojima postoji potreba u turizmu i ugostiteljstvu (6676).
Prema istim podacima, lani je u prvih pet mjeseci najviše radnih dozvola bilo izdano državljanima Bosne i Hercegovine (18.503). Ove godine najviše radnih dozvola izdano je državljanima Nepala (17.166). Nakon Nepalaca najviše dozvola za boravak i rad ove godine izdano je državljanima BiH (15.029), Srbije (11.337), Filipina (8242), Indije (8000), Sjeverne Makedonije (5715), Egipta (2767), Kosova (2761), Uzbekistana (2588) te Bangladeša (1658). Daleko najviše radnih dozvola izdala je Policijska uprava zagrebačka, više od 20 tisuća, zatim PU istarska, njih 13.520, i PU splitsko-dalmatinska (8337), što znači da strani radnici u Hrvatskoj uglavnom biraju velike gradove koji nude više mogućnosti kako za zaposlenje tako i za život. Kada se govori o plaćama, u Republici Hrvatskoj su, kada je riječ o stranim radnicima, i dalje najplaćeniji kuhari. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prosječne bruto plaće stranih radnika u najtraženijim zanimanjima za koja je izdano pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u svibnju su bile najviše za kuhare, i do 1240 eura bruto, a najmanje za radnike u poljoprivredi – 973 eura bruto.
Kada je riječ o državljanima BiH, samo u Sloveniju godišnje ih ode oko 15.000. Slovensko tržište rada ima potrebe za raznim zanimanjima, a među najtraženijim su zdravstveni djelatnici.
Potrebe i tržište
Potrebe tržišta rada u Sloveniji su slične kao i u Bosni i Hercegovini te im nedostaje liječnika, kako na pedijatriji tako i u obiteljskoj medicini, vozača, djelatnika u turizmu, zavarivača… Minimalna neto plaća u Sloveniji za puno radno vrijeme je 902 eura, dok je prosječna 1500 eura. Od 2013. godine i početka primjene sporazuma o posredovanju pri zapošljavanju između Slovenije i Bosne i Hercegovine izdane su ukupno 124.074 radne dozvole za Sloveniju.
Osim Slovenije i Hrvatske, kada je riječ o traženju posla, državljani BiH rado biraju i Crnu Goru, koja je posljednjih godina postala jedna od vodećih turističkih destinacija na zapadnom Balkanu.
Kao i većina europskih zemalja, i Crna Gora se svake sezone susreće s nedostatkom radnika, a velik dio tih mjesta popunjavaju upravo radnici iz BiH. I dok naši radnici popunjavaju slobodna radna mjesta u zemljama regije i Europe, poslodavci u BiH zbog nedostatka radne snage iz godine u godinu uvoze sve veći broj radnika iz Pakistana, Indije, Bangladeša, Nepala, piše Večernji list.
