Predsjednik Zoran Milanović održao je u četvrtak studentima Sveučilišta Sjever u Koprivnici predavanje o globalnim izazovima i političkom okruženju kazavši da NATO-ov članak 5. traži reakciju na adekvatan način, te da nijedna država više neće ući u EU, osim možda Crne Gore.
Većina Milanovićeva izlaganja odnosila se na rat u Ukrajini, za koji je kazao da je rat iscrpljivanja, a ne pozicijski rat kao što je bio I. svjetski rat. Taj rat se možda mogao izbjeći da pretencioznost europskog načina razmišljanja nije deklarirala tezu po kojoj svaka zemlja ima pravo odluke kojem će se vojnom savezu ili asocijaciji pridružiti, čime je tjerala Ukrajinu da drastično okrene leđa suradnji s Rusijom.
Pritom se nije vodilo računa o tome kako će Rusija reagirati kad joj na granicu dođu zapadne sile. Takva politika možda je i dovela do rata u Ukrajini.
„Nitko više neće ući u Eurospku uniju, možda još Crna gora, a države se obmanjuje lažnim obećanjima da će postati članice EU ne bi li se ishodili neki ustupci“, kaže Milanović i dodaje kako se od drugih očekuje da svoju vanjsku politiku podrede našim interesima, a to je obračun s Moskvom. Tako što se čini i s Gruzijom, koja ima snažan gospodarski rast zahvaljujući zemljopisnom položaju.
Govoreći o EU, ocijenio je kako ona više nije sila kakvom se smatra. Europa odlazi u Kinu i tamo drži predavanja o ljudskim pravima, umjesto da razgovaramo o prodaji europskih automobila čija je prodaja u značajnom padu. „Glavni igrači na svjetskoj sceni su SAD i Kina“, kaže Milanović. Europa više nema resursa, nije lider u inovacijama i znanju.
Ipak, EU je uspjeh, ona je spriječila sukobe i teritorijalne ambicije imeđu članica, bez obzira što se tu i tamo nešto rasplamsa. Države žive relativno složno, a što se Hrvatske tiče, ona je od EU dobila novac, ali joj je i jako puno dala. Shvaća zabrinutost zemalja koje graniče s Rusijom i drži da je Hrvatska u tom pogledu u lijepom položaju koji proizlazi iz toga što nas “časti geografija”.
Članak 5. NATO-a nije apsolutna garancija
Osvrnuo se i na članak 5. NATO-a koji je nastao 1949. godine i vodi se principom „Svi za jednoga, jedan za sve“. Drugim riječima, Hrvatska se mora solidarno odnositi s napadnutom članicom, nekom možda perifernom državom, ma gdje ona bila i iz kojih je razloga napadnuta ili je izazvala rat.
Milanović presudnim smatra dio teksta koji kaže da će “članice NATO-reagirati na adekvatan način ovisno o procjeni, uključujući i vojnu silu“. To nije apsolutna garancija, ustvrdio je, to je pitanje dobre vjere, a Hrvatska se ponašala u dobroj vjeri cijelo vrijeme. Naše je vojske bilo u Poljskoj i Litvi jer su oni nervozni zbog Rusa.
„Poslat ćemo gore sve topove koje imamo, našu satniju do razine bojne. Međutim, ratno djelovanje u korist nekog trećeg!? U situaciji kad te netko izvana napadne jedno je kad je obitelj manja, a kad se to nadrobi puno je teže time upravljati“, rekao je Milanović dodavši da će se Hrvatska solidarno ponašati unutar vojnog saveza, ali do neke granice.
„Na članak 5. pozvao se SAD kad su New York avionima napali opasni klošari“, podsjetio je, a tada se SAD pozvao na članak 5. NATO-a i započeo sa saveznicama nekoliko krvavih ratova.
Kritizirao je i bezuvjetnu podršku SAD-a izraelskom režimu, a ne izraelskom narodu. Ona je rezultirala današnjim oblikom terorizma nad Palestincima.
„Bijeli čovjek treba što prije shvatiti da nije centar svijeta i svima će nam biti bolje“, poručio je Milanović i ispričao stari vic: Zašto u SAD-u nikada nije bilo državnog udara – zato jer tamo nema američke ambasade.
Milanović je posjetio Sveučilište Sjever na 10 obljetnicu otkako je Sabor izglasao zakon o prijenosu osnivačkih prava nad Sveučilištem Sjever na Republiku Hrvatsku.
Danas 31 studijski program na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini studira oko 5300 studenata. Uz Koprivnicu, koja je centar Sveučilišta, programi se provode još u Varaždinu i Đurđevcu.
