Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, nakon rasprave o svim točkama dnevnog reda 21. redovite sjednice, glasovao je u srijedu kasno navečer i većinom glasova usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona FBiH, kojim se teško ubojstvo žene definira kao posebno kazneno djelo.
Kako je istaknuto, ovaj prijedlog rezultat je kampanje „Nećemo umirati u tišini“, koju je u proteklih 11 mjeseci vodila organizacija Glas žene Bihać. Predstavnice te organizacije prisustvovale su i samoj sjednici.
Zastupnica Alma Kratina, jedna od glavnih zagovornica zakonskih izmjena, izjavila je kako bi usvajanje ovog prijedloga značilo velik dan u zaštiti žena i djece od nasilja.
Ovim zakonom zakonodavna vlast jasno poručuje da nasilje nad ženama više neće biti tretirano kao „obično“ kazneno djelo, već kao posebno teško kršenje zakona koje zaslužuje strože kazne.
Prema usvojenim izmjenama, za rodno motivirano ubojstvo žene predviđena je kazna zatvora u trajanju od najmanje 10 godina ili dugotrajni zatvor. Kazna će biti dodatno pooštrena ako je žrtva prethodno bila zlostavljana, bila u ovisnom odnosu prema počinitelju, ili ako je kazneno djelo počinjeno u kontekstu seksualnog nasilja ili rodne neravnopravnosti.
Također, u težim slučajevima – poput kaznenih djela protiv ustavnog poretka, trgovine ljudima, seksualnih delikata i obiteljskog nasilja – zatvorska kazna do jedne godine više se neće moći zamijeniti novčanom, čime se dodatno pooštrava kaznena politika.
Osim tzv. zakona o femicidu, Zastupnički dom usvojio je i dva zakona iz potpuno drugih područja koja je predložila Vlada Federacije BiH, a razmatrani su po hitnom postupku.
Za stupanje na snagu svih usvojenih zakona potrebno je da ih potvrdi i Dom naroda FBiH.
Prvi je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naftnim derivatima, kojim se – prema riječima federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića – zakon usklađuje s odlukom Vijeća ministara BiH te se pooštravaju kontrole kvalitete tekućih naftnih goriva. Usklađene su i prekršajne odredbe s europskom direktivom o smanjenju sadržaja sumpora u gorivima.
Drugi je Prijedlog zakona o dugu, zaduživanju i jamstvima FBiH, kojim se, između ostalog, ažurira zakonski okvir u toj oblasti budući da je važeći zakon star više od 18 godina.
Zastupnički dom usvojio je i Prijedlog zakona kojim se općini Kiseljak administrativno dodjeljuje status grada.
Većinu glasova dobio je i Nacrt zakona o plinu u FBiH. Prema obrazloženju predlagatelja – Vlade FBiH – ciljevi zakona su: osiguranje sigurne opskrbe potrošača prirodnim plinom prema definiranim standardima kvalitete i dostupnim cijenama; osiguranje pouzdanog i učinkovitog rada, održavanja i razvoja sustava distribucije; pružanje propisane kvalitete usluga; zaštita prava i interesa korisnika sustava, uključujući pravo pristupa mreži, sigurnost i kvalitetu opskrbe; te razvoj konkurentnog tržišta prirodnog plina. Zakon također predviđa usklađivanje s energetskom i gospodarskom politikom Federacije, racionalno korištenje plina, zaštitu okoliša te usklađivanje s propisima Europske unije radi uspostave pravnog i institucionalnog okvira u skladu s pravnom stečevinom EU.
Na istoj sjednici većinom glasova odobreno je i formiranje Odbora za istragu i praćenje sanacije posljedica katastrofalnih poplava i klizišta iz listopada prošle godine u Federaciji BiH.
Nije usvojen prijedlog zaključka parlamentarnog Odbora za ekonomsku i financijsku politiku kojim se tražilo da Uredbom Vlade FBiH o pomoći obrtnicima budu obuhvaćene i privatne predškolske ustanove, radi očuvanja postojećih radnih mjesta.
Zastupnici su većinom glasova usvojili i Program rada Zastupničkog doma za 2025. godinu te su upoznati s godišnjim programom rada Vlade Federacije BiH.
Nakon donošenja svih navedenih odluka, sjednica koja je započela jutros nešto iza 10 sati, završena je 20 minuta prije ponoći.
