Domaćinstva u Bosni i Hercegovini gotovo polovicu svojih primanja troše na hranu, što je daleko najviše u usporedbi s podacima iz zemalja regije.
Analizom dostupnih podataka, pokazuje se da prosječno kućanstvo u BiH najviše troši upravo na prehranu.
Prema sindikalnim procjenama, na hranu odlazi oko 45 posto primanja, dok se prema podacima Istraživačko-izdavačkog centra Demostat u Srbiji izdvaja nešto više od 40 posto, u Crnoj Gori oko 30 posto, Hrvatskoj 27 posto, a u Sloveniji 18,8 posto prosječnih primanja.
Inače, visok udio prehrane u ukupnim troškovima kućanstva ukazuje na nizak životni standard.
Primjerice, u najbogatijim zemljama svijeta, poput Sjedinjenih Američkih Država, troškovi hrane čine svega šest posto ukupne potrošnje kućanstava.
U Velikoj Britaniji na hranu odlazi oko osam posto ukupne potrošnje, a u Njemačkoj oko 11 posto.
Prema najnovijim podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka košarica za travanj 2025. godine iznosi 3.168,90 KM.
„Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za veljaču 2025. godine iznosila je 1.525 KM. Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, iznosi 1.000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom iznosi 48,12%, a minimalnom plaćom tek 31,56%“, istaknuli su iz Saveza.
Dodali su i da prehrana čini 44,85% sindikalne potrošačke košarice, stanovanje i komunalne usluge 13,65%, higijena i očuvanje zdravlja 9,38%, obrazovanje i kultura 10,10%, odjeća i obuća 11,36%, prijevoz 4,35%, a održavanje kućanstva 6,31%.
Slična situacija zabilježena je i u Republici Srpskoj.
Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka košarica u ožujku iznosila je 2.700 KM, pri čemu prehrana čini 1.237 KM ili 45,81 posto ukupne potrošnje.
Za stanovanje i komunalne usluge potrebno je 664 KM ili 24,6 posto, za tekuće održavanje domaćinstva 5,77 posto, za odjeću i obuću 211 KM ili 7,85 posto, za higijenu i zdravlje 114 KM ili 4,26 posto, za prijevoz 225 KM ili 8,36 posto, te za obrazovanje i kulturu 90 KM ili 3,36 posto.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, Selvedin Šatorović, za Nezavisne novine izjavio je kako su ovi podaci poražavajući.
„Cijene hrane u BiH su najviše u regiji, a više su nego i u zemljama zapadne Europe, gdje je standard daleko viši, kao i plaće. Hrana je skuplja nego u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji. Ova situacija definitivno zahtijeva tematski i sustavan pristup kako bi se riješio ovaj problem. Postavlja se pitanje je li riječ o pretjeranoj pohlepi trgovačkih lanaca koji pokušavaju na brzinu ostvariti goleme zarade na štetu građana? Treba li smanjiti trgovačke marže ili pojačati kontrole? U konačnici, plaće se moraju povećati jer sada pokrivaju tek polovicu potrošačke košarice, dok minimalna plaća pokriva tek trećinu. Očekujemo, i krajnje je vrijeme, da se vlasti u BiH počnu baviti stvarnim problemima građana, a ne isključivo kadrovskim rješenjima i podjelom funkcija“, poručio je Šatorović.
