Profesor sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, dr. sc. Zlatko Kramarić, izjavio je kako postoji mogućnost za novi međunarodni sporazum o Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da trenutačni okvir ne funkcionira.
– U diplomatskim krugovima se o tome razgovara. Ne znam u kojem će smjeru to ići, ali Washington II je moguć. Prošlo je 30 godina od Daytona. Izlaz se ne nazire – rekao je Kramarić. Ipak, naglasio je kako domaće političke elite imaju svetu dužnost ponuditi rješenja koja bi međunarodna zajednica trebala prihvatiti.
Komentirajući susret britanskog ministra vanjskih poslova Davida Lammya s predstavnicima oporbe iz Republike Srpske i stranaka bošnjačke Trojke, Kramarić je kazao kako BiH treba isključiti praksu da stranci formiraju vladajuće koalicije.
– Taj je sastanak kao da se radi račun bez krčmara, iako cijenim politiku Velike Britanije koja ima dugu tradiciju – kazao je Kramarić.
Objasnio je i kako u RS-u postoje političari koji se oslanjaju na Moskvu i oni koji se oslanjaju na Veliku Britaniju te da ne vidi bitnu razliku između vlasti i oporbe.
– Srpska oporba ne bi donijela ništa novo u odnosu na Dodika. To bi bilo drugo pakiranje, a proizvod potpuno isti. U svim zemljama Zapadnog Balkana izgubila se ne samo razlika između lijevog i desnog, nego se ne vidi ni razlika između oporbe i vlasti – naglasio je.
Upitan može li BiH izdržati teret separatizma koji zagovara politička Banja Luka i nacional-unitarizma koji promiče političko Sarajevo – što je spomenuo i zamjenik američkog državnog tajnika Christopher Landau na zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu – Kramarić je rekao:
– To hrani jedno drugo. Ne želimo ponavljati povijest iz 90-ih godina.
Objasnio je i što za njega predstavlja istinsko građansko društvo, naglasivši kako to nije “jedan čovjek – jedan glas”.
Na pitanje koliko su realni pozivi iz političkog Mostara za politikom srednjeg puta – federalizmom naspram separatizma i unitarizma – kazao je:
– Hendikep je to što Hrvati nemaju svoj entitet. Ponekad je suočavanje s realnošću jako važno za sve političare u BiH – i hrvatske, i bošnjačke, i srpske. Mora se pokazati poštovanje i vidjeti koliko se može poboljšati situacija kako bi se izbjegli razni “-izmi”.
Dodao je kako se Bosna i Hercegovina mora doživljavati kao hrvatska, srpska i bošnjačka zemlja.
O novim porukama Trumpove administracije o BiH, koja priznaje tri konstitutivna naroda, rekao je:
– Te su poruke ohrabrujuće i pozitivne, ali treba biti oprezan. Trump je u stanju da u jednom danu promijeni politiku. Bio bih malo suzdržan. Čini mi se da su američki prioriteti negdje drugdje.
Komentirao je i izjave koje se čuju iz političkog Sarajeva, poput onih da se Hrvate u BiH treba prebrojati, da su neugodan podstanar iza kojega valja počistiti, da ih ima toliko da mogu stati u dva željeznička vagona, ili da se mitraljez okreće prema Mostaru.
– Takve su izjave nedopustive čak i u ratu, a kamoli u miru. Čovjek bi pomislio da čita članak protiv Židova u Trećem Reichu. To se mora sankcionirati. U građanskoj državi, koju navodno zagovaraju, svi su jednaki pred zakonom. Ovo je par excellence govor mržnje. Moramo živjeti naše razlike – to je građansko društvo. Treba slaviti različitost. Pa taman da je riječ i o dva vagona – moraš poštivati ta dva vagona. To je sramotno. Govor mržnje kakav se nije čuo ni u ratu – poručio je vidno ogorčen Kramarić.
Prisjetio se i kako je početkom 2000-ih razgovarao s Ivicom Račanom, nakon što je primio pismo Ante Jelavića s pozivom na sastanak:
– Otišao sam kod Račana, rekao mi je da odem na sastanak. Bio je sadržajan, ozbiljan i dug. Kad sam mu prenio detalje, pitao sam ‘što ćemo sada?’, a on mi je rekao: ‘Ništa.’ I tada su postojali krivi prioriteti – kazao je Kramarić i dodao kako smatra da tada nije bilo osjećaja za Hrvate u BiH.
Kramarić je autor knjige „I poslije Tita – Tito: Povijest. Sjećanje. Trauma“, u kojoj prikazuje kako su tadašnje političke elite prespavale pad Berlinskog zida, koji je značio uvođenje liberalno-demokratskih vrijednosti.
– Knjiga pokazuje kako je ono što danas imamo više kontinuitet nego diskontinuitet – a to je naša tragedija.
Zlatko Kramarić bio je i suradnik Vlade Gotovca, doktor makedonistike, esejist, književni povjesničar, ratni gradonačelnik Osijeka, aktualni veleposlanik Republike Hrvatske u Albaniji te sveučilišni profesor.
Više o svemu pogledajte u emisiji Kompas.
