Profesor Ivan Dino Dogan, stručnjak za korporacijsko poslovanje, komentirao je učinke trgovinskog rata SAD-a i Kine, krizu u bankarskom sektoru EU, moguće valove otkaza i hrvatsku nacionalnu razvojnu strategiju.
Naime, Trumpov ‘carinski rat’ zaprijetio je i uplašio gotovo sva svjetska ali i europska gospodarstva koja su trenutačno pristala na pregovore i moguće ustupke. Učinili su to svi osim Kine koja je Americi odgovorila carinskom odmazdom. Ali ‘fatalan odgovor’ uslijedio je novim još snažnijim odgovorom Pekinga.
Kineska Vlada naložila je svojim tvrtkama da bez odobrenja politike nema izvoza rijetkih minerala koje SAD uvozi gotovo 70 posto. Bez Kineskih rijetkih minerala, litija, nema razvoja novih Američkih tehnologija kao niti vojne industrije. Tržišta i burze su odmah odgovorile na takvu radikalnu mjeru Pekinga koja se dugoročno može odraziti na financijska tržišta posebno bankarski sustav EU-a.
Profesor Dogan ocijenio je kako se svijet nalazi usred trgovinskog, ali i geopolitičkog rata. Dodao je da je najopasniji kineski adut to što drži čak 800 milijardi dolara američkih državnih obveznica.
–Ako ih odluče prodati, kamate u SAD-u rastu, što pogoršava financijsku situaciju američke administracije, a najviše bi stradali najsiromašniji, istaknuo je Ivan Dino Dogan.
Na pitanje je li Trump svjestan posljedica, odgovara: “Trump nije hazarder, on je poslovni čovjek. No, za razliku od Kine koja razmišlja strateški, Amerikanci su orijentirani na kratkoročne profite”.
Govoreći o stanju u europskom bankarskom sektoru, Dogan upozorava da bi recesija mogla dovesti do ozbiljnih otkaza u financijskim institucijama.
-U kriznim se situacijama često rade duboki rezovi. Gase se cijeli slojevi menadžmenta, smanjuje se broj radnika, a sve pod krinkom povećanja efikasnosti, rekao je.
Komentirao je navode o ogromnim razlikama u plaćama u bankarskom sustavu gdje zaposlenici na šalterima navodno imaju plaće ispod 800 eura neto, dok šef poslovnice može imati i do 10.000, a najviši menadžeri i 20.000 eura. Upravo ti ljudi na prvoj liniji – prvi bi mogli dobiti otkaz.
Dogan smatra da su otkazi izgledni zbog automatizacije, ali i novih modela rada poput ‘shared service centara’. Time se funkcije gase u manjim zemljama, a centraliziraju u jeftinijim regijama.
– Ja se više ni ne sjećam kad sam zadnji put bio u banci. Sve obavljam online – rekao je, dodavši da će se banke sve više digitalizirati, a ljudski rad sve više zamjenjivati tehnologijom.
