Bosna i Hercegovina i Crna Gora Naše nalaze se na raskrsnici: jedan put im otvara demokratski svijet Zapada, drugi nacionalističke snage unutar i izvan država. To je sukob demokracije i napretka s etničkim i klerikalnim nacionalizmom koji nas vodi u sukobe – ocijenili su sudionici konferencije “Odnosi Bosne i Hercegovine i Crne Gore – otvorena pitanja i perspektive“ koja je održana u sarajevskoj Vijećnici.
Istakli su da je Europska unija za naše države otvorila vrata pristupnih pregovora, ali da je potrebno da mi sami ispunimo uvjete.
– Lakše i brže ćemo prijeći taj prag ako se držimo zajedno. Stabilnost zapadnog Balkana je garancija stabilnosti Europe – poruka je sudionika konferencije.
U usvojenim zaključcima ističu da je regionalna suradnja i povezivanje svih aktera civilnog društva u regionu od suštinskog značaja za razvoj i unapređenje međudržavnih odnosa Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Odlučni su da očuvaju multietničnosti svojih društava, ravnopravnosti svih građana i naroda, njihovih vjeroispovijesti i svjetonazora.
Insistiraju na dubljem i snažnijem sveobuhvatnom ekonomsko-političkom povezivanju Bosne i Hercegovine i Crne Gore kao preduvjetu jačanja kapaciteta građanskih društava i suštinske europeizacije regiona. Posebno je važna, smatraju, suradnja u oblasti izgradnje infrastrukture.
Sudionici konferencije naglašavaju kako se zalažu za svestrano povezivanje s ciljem formiranja zajedničkih pluralnih, kreativnih kulturnih politika, uvažavajući kulturne identitete i specifičnosti svakog od naroda, te osuđuju šovinističko i kleronacionalističko negiranje crnogorske kulture i nacije, nekažnjivo skrnavljenje nacionalnih i državnih simbola Crne Gore, diskriminaciju nacionalnih Crnogoraca, govornika crnogorskog jezika, poštovalaca i vjernika Crnogorske pravoslavne crkve. Također osuđuju i odbacuju usvojenu Deklaraciju tzv. srpskog sveta, i sve druge hegemonističke, jednonacionalne projekte.
Od političkih aktera Crne Gore i Bosne i Hercegovine zahtijevaju da “sve institucionalne kapacitete stave u funkciju ispunjavanja kriterija za euroatlantske integracije i jasno i odlučno se distanciraju od svih politika koje opstruiraju euroatlantski put, kao i onih koji blokiraju rad državnih institucija Bosne i Hercegovine”. Također, smatraju da je potrebno prihvatiti Berlinski proces kao istinski i siguran put ka europeizaciji zapadnog Balkana, sudjelovati u definiranju njegovih preporuka i dati puni doprinos njihovoj implementaciji na državnim nivoima.
Snažno podržavaju odluke državnih organa Crne Gore kojma se prihvaćaju presude sudova UN-a, posebno zločin genocida nad Bošnjacima i drugi ratni zločini počinjeni na prostoru BiH u proteklom ratu.
Sudionici konferencije pozivaju Ured visokog predstavnika u BiH da Rezoluciju Skupštine Vijeća Europe broj 1513 iz 2006. godine i presude Europskog suda za ljudska prava, stavi u fokus u kontekstu neophodnih ustavnih promjena u BiH.
Bosni i Hercegovini kao suverenoj i nezavisnoj državi, članici UN-a, je potreban Ustav utemeljen na europskim demokratskim stečevinama, naveli su.
S konferencije je institucijama Europske unije preporučeno “da nastave snažnu institucionalnu podršku u procesu pridruživanja svih država zapadnog Balkana Europskoj uniji, zatim da u okviru Berlinskog procesa i ostalih mehanizama regionalne suradnje koji se provode pod pokroviteljstvom EU, insistiraju na daljnjim koracima u procesu suočavanja s prošlošću, u cilju pune normalizacije odnosa među državama, kao i na regionalnoj ekonomskoj suradnji, te da dio sredstava iz paketa financijske podrške zapadnom Balkanu usmjere na kreiranje i provođenje politika koje će doprinijeti obnovi jedinstvenog kulturnog prostora i zajedničkog kulturološkog identiteta, uvažavajući posebnosti svakog od naših naroda”, priopćili su organizatori.
Konferenciju “Odnosi Bosne i Hercegovine i Crne Gore – otvorena pitanja i perspektive” organizirali su Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca BiH, Hrvatsko narodno vijeće BiH, Srpsko građansko vijeće BiH, Forum parlamentaraca BiH 1990, JKHPD La Benevolencija, Centar za promociju civilnog društva i Fondacija Pravda za BiH, i predstavnici civilnog društva iz Crne Gore.
