Napretkov imendanski zidni kalendar za 2025. godinu “Znamen na koži“ izašao je iz tiska. Tema kalendara je tradicijska tetovaža žena katolkinja iz Bosne i Hercegovine.
Urednik kalendara je Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak, a autor fotografije je Zoran Stojanović. Mons. Tomo Knežević ispisao je katolički imendanski kalendar. Dizajn je rad Igora Šutala, a lekturu je uradila Ivana Barišić, članica Središnje uprave HKD Napredak. Kalendar je tiskao Suton Print d.o.o. Široki Brijeg.
Predgovor za kalendar napisala dr. sc. Vesna Haluga, članica HKD Napredak i autorica knjiga „Znamen na koži tradicijska tetovaža žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine“. Njezina knjiga stručno i znanstveno obrađuje fenomen hrvatske tradicijske tetovaže te daje cjelovit prikaz nastanka fenomena, povijesni okvir i suvremeni kontekst pojavnosti tradicijskog tetoviranja, a dio tog fenomena tematski je kroz fotografiju lijepo pretočen u ovaj kalendar.
S ponosom ističemo činjenicu kako je upravo Kalendar jedan od izdavačkih brendova u nakladničkoj djelatnosti HKD Napredak. Prva izdanja Napretkova kalendara datiraju još s početka 20. stoljeća. Davne 1904. godine Napredak je tiskao svoj prvi zidni kalendar. Sve do danas ostao je vjeran tradiciji tiskanja zidnog kalendara, a činio je to i u vrijeme pandemije. Stoga je i ovaj kalendar za 2025. godinu jedan novi znamen i puno više od datuma, imendana i brojeva. On je kultura sjećanja zapisana na dvanaest listova.
U predgovoru Kalendara dr. sc. Haluga, autorica knjige „Znamen na koži tradicijska tetovaža žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine“, između ostalog napisala je:
„Svaki narod, svaka kultura ima svoj ZNAMEN po kojemu ga poznajete i prepoznajete. Hrvatska tradicijska tetovaža žena katolkinja iz Bosne i Hercegovine tome zorno svjedoči.
Običaj tetoviranja (bocanja, sicanja, križićanja) žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine jedinstven je fenomen hrvatske tradicijske kulture te može i treba biti poznata i prepoznata u svijetu. Riječ je o jedinstvenoj pojavnosti, nastaloj prije više od tisuću godina, a koja je najveći značaj imala u vrijeme osmanlijske okupacije Bosne i Hercegovine između 1463. i 1878. godine kada je tetovirani križ na čelu, prsima, rukama ili prstima, pored primarno zaštitne funkcije od osmanskih osvajača (sprječavanje odvođenja i silovanja), imao i identitetsko vjersko značenje pripadnosti hrvatskom narodu i katoličkoj crkvi.
Prvobitna zaštitna funkcija, oslobođenjem od Turaka, od zaštitne preko tradicijsko običajne, prerasta u suvremenu identitetsko identifikacijsku formu, zadržavši pritom izvorni, jedinstveni dizajn. Zabilježeno je 317 motiva koji se javljaju pojedinačno ili u kombinaciji s drugim, a najčešći su motivi križa (križevi s jelicama – jedna grana na gore, dvije grane na dolje). Sam postupak bio je izrazito bolan te također, simbolično izražava snagu, izdržljivost i hrabrost žene.
Napuštanje običaja tradicijskog tetoviranja započelo je prije Drugog svjetskog rata, a sve do šezdesetih godina 20. stoljeća tetoviranje se zadržalo kod katolkinja u BiH. Danas običaj polako izumire i nema funkcionalno-komunikacijsko značenje kakvo je imao tijekom povijesti. Moguće je još kod starijih žena, poglavito u području srednje Bosne, pronaći tetovaže, no njihovo značenje je uglavnom obredno ili običajno te su ujedno i simbol kršćanskog, katoličkog identiteta. Izvornog sicanja, (boc(k)anja) gotovo da više i nema“.
Zbog velikog interesa iz cijeloga svijeta, izdana je i knjiga o samom običaju na hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, španjolskom i mađarskom jeziku, a Zoran Stojanović i Mladen Topić iz Rame, pripremaju monografiju živućih tradicijski tetoviranih žena. Dizajnerica Helena Beljo u svojoj kolekciji „Saja“ koristi motiv tradicijske tetovaže i također pridonosi njenoj promociji i popularizaciji u cijelom svijetu. Vrijeme u kojemu živimo je vrijeme u kojemu sve više prevladava komunikacija znakovima i simbolima, a tradicijska tetovaža žena katolkinja živo je svjedočanstvo moći znaka i simbola kroz neverbalnu intrapersonalnu i interpersonalnu komunikaciju u prošlosti, ali i u suvremenom svijetu.
I ovaj kalendar je doprinos HKD-a Napredak, poznatosti ovog jedinstvenog fenomena i vjerujemo da će uživati u fotografijama autora Zorana Stojanovića, te na svoj način pridonijeti daljnjoj promociji i popularizaciji jedinstvene, hrvatske tradicijske tetovaže“, naglasila je dr. sc. Haluga.
