Iako još uvijek neslužbeno, sasvim je izvjesno da je Donald Trump novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Osim toga, Republikanci su vratili kontrolu i nad Senatom.
Rezultati predsjedničkih izbora u SAD-u donijeli su iznenađenje koje se, prema mišljenju političkog analitičara i sveučilišnog profesora Domagoja Galića, više osjetilo u Europi nego među američkim pratiteljima političkih zbivanja.
Dok su mnogi europski mediji i analitičari smatrali kako Kamala Harris ima jasnu prednost, rezultati su otišli na stranu Donalda Trumpa.
U razgovoru za Fenu Galić je primijetio da je praćenje platforme X (nekadašnjeg Twittera) odavalo dojam da Trump ima prednost, ali i da se javljalo pitanje jesu li korisnici X-a u svojevrsnom “eho-chamberu”, gdje se iznose samo stavovi koji potvrđuju vlastita uvjerenja.
Usporedio je to sa situacijom u BiH, gdje se političke skupine obraćaju samo svojim pristašama, bez pravih dodirnih točaka s onima s druge strane. Ipak, čini se da republikanci bolje prate što misle demokrati putem medija poput CNN-a i MSNBC-a, dok demokrati, s druge strane, manje razumiju stavove republikanaca, koji su svoju kampanju preselili na X.
Kladionice su također predviđale Trumpovu prednost, što se pokazalo točnim. Prema Galiću, dobro je za SAD da su ovi izbori donijeli jasnu pobjedu jedne strane bez spornih prebrojavanja ili sumnji u rezultat.
Obrati u ključnoj Pennsylvaniji i Georgiji
Već u ranim jutarnjim satima nakon izbora činilo se da Harris vodi u ključnoj Pennsylvaniji, jednoj od tzv. swing država, s oko 20% prednosti. No, prebrojavanjem ruralnih glasova Trump je preuzeo vodstvo u ovoj državi, što je prema Galiću “razriješilo” situaciju i osiguralo prednost republikancima.
Na primjeru Georgije, gdje su republikanci sada u prednosti, Galić podsjeća na prošle izbore, kada se očekivao “crveni val” dominacije republikanaca, koji se tada nije ostvario u punom opsegu.
Analitičar smatra da je jasna pobjeda jedne strane bez ikakvih kontroverzi i spornih prebrojavanja ključna za političku stabilnost SAD-a.
– Možda najveća implikacija, po mom mišljenju, jest to što se čini da će se izbjeći pesimistična predviđanja o izborima kao ‘nacionalnom razvodu’ – slično filmu ‘Kramer protiv Kramera’ s Dustinom Hoffmanom i Meryl Streep. Upravo zato jer se trenutačno čini da su rezultati prilično jasni, iako glasovi još nisu u potpunosti prebrojani, drastični scenariji izgledaju sve manje vjerojatni – dodaje on.
Vanjska politika: Fokus na Ukrajini i Bliskom istoku, gdje je BiH?
Osvrćući se na mogući pravac vanjske politike, Galić je posebno istaknuo Trumpov stav prema Ukrajini i Bliskom istoku.
Njegov stav prema Bliskom istoku karakteriziraju izjave u kojima je naglasio da ne želi uništiti Iran, već da nastoji podržati razvoj regije, ali bez nuklearnog naoružanja. Kako kaže Galić, može se primijetiti da ustraje na tome da će na Bliskom istoku pokušati donijeti mir, s naginjanjem na stranu Izraela.
S druge strane, kada je u pitanju Ukrajina, Trump je bio, prema riječima Galića, među prvim zapadnim liderima koji zagovaraju mirovne pregovore.
– Možemo iščitati iz njegovih izjava, ali i izjava od njegovog potpredsjednika JD Vancea koji je dosta otvoreniji i koji s više argumenata tvrdi da će odmah krenuti u pritisak da se krene u pregovore u Ukrajini. To je ono što možemo znati iz njihove retorike – kaže Galić.
Što se tiče Balkana i Bosne i Hercegovine, Galić naglašava da je to tema koja nije bila značajna u izbornoj kampanji.
– SAD trenutno ima ključne prioritete u odnosu s Kinom, Rusijom, te Bliskim istokom. BiH se ne ističe kao bitna stavka. To je ono što se može vidjeti iz njihove retorike – ističe on.
Balkan, prema njegovim riječima, ostaje pod nadzorom birokratske strukture, dok su američke snage i pažnja usmjerene na puno utjecajnije međunarodne odnose.
Raskorak u stavovima prema Trumpu u Europi
Posljednje ankete uoči izbora pokazale su zanimljive razlike u stavovima građana Europe prema pobjedi Donalda Trumpa. Prema Galiću, skandinavske zemlje, poput Danske, Norveške i Švedske, većinski su podržavale Kamalu Harris.
S druge strane, u zemljama Balkana, uključujući BiH i Srbiju, Trump je imao značajnu podršku. Galić smatra da je razlog tome u razlikama u povjerenju prema institucijama.
– Možda je to manjak institucionalnog povjerenja u ovim država, društvima. Ne kažem da je to nužno loše, ali mislim da se radi o tome da društva s nižom razinom povjerenja u institucije ponekad znaju biti upravu – zaključio je Galić u razgovoru za Fenu.
