Kava je jedan od ključnih pokretača ugostiteljstva u Bosni i Hercegovini. Uz kavu se odmara, druži, sklapaju poslovni dogovori, rješavaju problemi. Zato i ne čudi što se po glavi stanovnika od početka godine popilo skoro 5,5 kg kave.

Ukupna vrijednost uvezene kave do kraja listopada prelazi 140 milijuna KM, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Na tržištu brojke su daleko veće. Cijene u ugostiteljskim objektima dosežu do 5 KM, ali još ima mjesta gdje se kava može popiti i za 1,5 KM, piše Capital.

Predstavnik ugostitelja Amir Hadžić pojašnjava da je kava u manjim ugostiteljskim objektima, kafićima i kafanama glavni artikl, te dodaje da ugostitelji na tržištu slobodno formiraju cijene, što pohvaljuje.

“Što to znači? Kad neko želi privući goste kavom oni će staviti nižu cijenu, oni koji nude druge proizvode oni će ići na to da smanje prisustvo gostiju koji su na kavi. Neki objekti su u Sarajevu držali cijenu kave na pet KM. Ocjena nekih je da je to bezobrazno, ali ja smatram da nije. On ima klijentelu koja tu dolazi zbog te cijene, jer nema gužve”, pojasnio je Hadžić.

Hadžić dodaje da je cijena kave za esspreso aparate porasla između 30 i 40 posto, a da se iz jednog kilograma može napraviti između 110 i 120 kava.

“Od 1,5 KM do 5 KM je raspon cijena kave u BiH, a najčešća je od 2,5 KM do 3 KM. Ne može se od dva zrna napraviti dobra kava. Mora biti minimalno sedam grama kave, aparat dovoljno zagrijan, šonjica zagrijana, da se slijeva niz unutrašnju stijenku šoljice, i na kraju dobijemo kavu kojoj kroz kajmak ne propada šećer”, zaključio je ovaj ugostitelj.

Do početka studenog ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je više od 16.000 tona kafv, dok je količina kave koja je izvezena zanemariva – 129 tona. U ovoj statistici su svi proizvodi povezani sa kavom, pržena, nepržena, sa kofeinom, bez njega, ljuske i opne od kave, sve što sadrži kavu u bilo kom omjeru.

U Bosni i Hercegovini se dominantno pije kava iz Brazila, više od polovine uvezene kave stigne iz ove južnoameričke zemlje, potom iz Indije, oko 2.000 tona, a zatim iz Italije pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje. Talijanske kafe dominiraju u ugostiteljstvu. Kada je u pitanju izvoz, on je simboličan u odnosu na uvoz, a izveze se kafe u vrijednosti od oko 1,5 milijuna KM, najviše u Sloveniju, Hrvatsku, dok nešto malo kave stigne i do SAD-a.

Kava je jedan od ključnih pokretača ugostiteljstva u Bosni i Hercegovini. Uz kavu se odmara, druži, sklapaju poslovni dogovori, rješavaju problemi. Zato i ne čudi što se po glavi stanovnika od početka godine popilo skoro 5,5 kg kave.

Ukupna vrijednost uvezene kave do kraja listopada prelazi 140 milijuna KM, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Na tržištu brojke su daleko veće. Cijene u ugostiteljskim objektima dosežu do 5 KM, ali još ima mjesta gdje se kava može popiti i za 1,5 KM, piše Capital.

Predstavnik ugostitelja Amir Hadžić pojašnjava da je kava u manjim ugostiteljskim objektima, kafićima i kafanama glavni artikl, te dodaje da ugostitelji na tržištu slobodno formiraju cijene, što pohvaljuje.

“Što to znači? Kad neko želi privući goste kavom oni će staviti nižu cijenu, oni koji nude druge proizvode oni će ići na to da smanje prisustvo gostiju koji su na kavi. Neki objekti su u Sarajevu držali cijenu kave na pet KM. Ocjena nekih je da je to bezobrazno, ali ja smatram da nije. On ima klijentelu koja tu dolazi zbog te cijene, jer nema gužve”, pojasnio je Hadžić.

Hadžić dodaje da je cijena kave za esspreso aparate porasla između 30 i 40 posto, a da se iz jednog kilograma može napraviti između 110 i 120 kava.

“Od 1,5 KM do 5 KM je raspon cijena kave u BiH, a najčešća je od 2,5 KM do 3 KM. Ne može se od dva zrna napraviti dobra kava. Mora biti minimalno sedam grama kave, aparat dovoljno zagrijan, šonjica zagrijana, da se slijeva niz unutrašnju stijenku šoljice, i na kraju dobijemo kavu kojoj kroz kajmak ne propada šećer”, zaključio je ovaj ugostitelj.

Do početka studenog ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je više od 16.000 tona kafv, dok je količina kave koja je izvezena zanemariva – 129 tona. U ovoj statistici su svi proizvodi povezani sa kavom, pržena, nepržena, sa kofeinom, bez njega, ljuske i opne od kave, sve što sadrži kavu u bilo kom omjeru.

U Bosni i Hercegovini se dominantno pije kava iz Brazila, više od polovine uvezene kave stigne iz ove južnoameričke zemlje, potom iz Indije, oko 2.000 tona, a zatim iz Italije pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje. Talijanske kafe dominiraju u ugostiteljstvu. Kada je u pitanju izvoz, on je simboličan u odnosu na uvoz, a izveze se kafe u vrijednosti od oko 1,5 milijuna KM, najviše u Sloveniju, Hrvatsku, dok nešto malo kave stigne i do SAD-a.