Moždani udar i dalje je jedan od vodećih uzroka trajne invalidnosti i smrtnosti odraslih. Brza medicinska reakcija ključna je za smanjenje posljedica moždanog udara, na što nas podsjeća i Svjetski dan moždanog udara, 29. listopada 2024. U svijetu čak 12 milijuna osoba doživi moždani udar. Uz povećanje broja moždanih udara, austrijska prijestolnica razvija nove inovativne pristupe u liječenju.
Grad Beč ima oko dva milijuna stanovnika, a prosječna dob pacijenata s moždanim udarom je oko 65 godina, iako je svaki četvrti pacijent mlađi od toga.
U klinikama Bečkog zdravstvenog saveza (WIGEV) godišnje se hospitalizira oko 4.000 pacijenata s moždanim udarom, što čini četvrtinu ukupnog broja pacijenata u Austriji. Sa sedam jedinica, 40 specijalnih kreveta i dva centra za trombektomiju, ove klinike pokrivaju 80 posto liječenja moždanih udara u Beču. Sustav se temelji na tri osnovna pristupa: prijem u posebnu jedinicu, sistemska tromboliza – tretman koji uključuje primjenu specijalnih lijekova za otapanje krvnog ugruška (tromba) koji blokira krvnu žilu u mozgu – i, za određene pacijente, minimalno invazivni kirurški zahvat cerebralne trombektomije. Cilj je osigurati najbolju moguću skrb usklađenu s novim medicinskim dostignućima. Broj zahvata neprestano raste, uz prosječno barem jedan zahvat dnevno. U Beču se od 2017. akutni moždani udari liječe u okviru i Opće bolnice AKH i Klinike Landstraße.
Kako bi unaprijedili prevenciju, tim WIGEV-a razmatra uvođenje mobilne jedinice – specijaliziranog vozila za dijagnozu i tretman moždanih udara na licu mjesta. Ovaj pristup omogućava ranije pokretanje neuroloških mjera i daljnje usmjeravanje pacijenata prema optimalnoj klinici, što poboljšava ishode i smanjuje opterećenje bolničkih kapaciteta.
Moždani udar ostaje značajan zdravstveni izazov i u Bosni i Hercegovini, gdje godišnje pogađa oko 9.000 ljudi. Prevencija i brza reakcija ključni su za očuvanje života i kvalitete života svih oboljelih, priopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.
