Hrvati su prvaci Europe po tome kada djeca napuštaju roditelje

Podjeli

Hrvatska se ponovno našla na samom vrhu ljestvice zemalja Europske unije kad je riječ o prosječnoj dobi u kojoj se djeca osamostaljuju i napuštaju roditeljski dom.

 

Prema najnovijim podacima Eurostata, muškarci iz Hrvatske prosječno su prošle godine odlazili od roditelja tek s 34,7 godina, a žene s 32 godine. U Hrvatskoj čak 78 posto mladih od 18 do 34 godine živi s roditeljima, dok je u Švedskoj takvih – 12,5 posto, piše Jutarnji list.

– Južne države tradicionalno održavaju bitno jače obiteljske veze od onih na sjeveru i kulturološki je prihvatljivije ostati s roditeljima duže, jednako kao što se od djece očekuje visoki stupanj skrbi o starijim roditeljima. Osim kulturoloških, tu su i ekonomski razlozi jer se u Hrvatskoj objektivno teško osamostaliti zbog velike skupoće stanova u odnosu na prosječne plaće te nepostojanja učinkovite i širokodostupne stambene politike – ističe dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Međutim, dio stručnjaka ipak s određenom sumnjom gleda na ove podatke te ističe kako Eurostat nije predočio jasnu metodologiju dolaska do ovih podataka. Uvjereni su kako Eurostat u djecu koja žive s roditeljima ubraja i “djecu” koja su već zasnovala svoje obitelji i koji žive s roditeljima u istoj kući, iako ne nužno i u istom kućanstvu.

U Hrvatskoj, osobito u seoskim sredinama, uobičajeno je da u prizemlju žive roditelji, na prvom katu jedno, a na drugom drugo dijete sa svojim obiteljima. Ako Eurostat i njih računa kao “djecu koja se nisu osamostalila”, onda tako visoka dob osamostaljenja od roditelja za muškarce – gotovo 35 godina i gotovo 2,5 godine više od drugoplasiranih Bugarske i Slovačke – mnogo više ima smisla.

Djeca po katovima

Upozoravaju kako je prosječna dob za stupanje u brak u Hrvatskoj 29 godina za žene i 34 godine za muškarce: s obzirom na razmjerno visok udio oženjenih i udanih u Hrvatskoj, povežu li se ovi podaci s podacima o prosječnoj dobi odlaska iz roditeljskog doma, nameće se zaključak kako statistika i mnoge koji su već zasnovali vlastitu obitelj računa kao one koji se još nisu “osamostalili”. Također, dok se prosječna dob odlaska iz roditeljskog doma na razini EU neznatno smanjila tijekom prošlih 10 godina (s 26,5 na 26,4 godine), u Hrvatskoj se ona povećala, i to za nemalih 1,8 godina za oba spola (s 31,6 godina na 33,4 godine).

No, ono oko čega se svi slažu jest da Eurostatovi podaci sasvim sigurno ne griješe u registriranju trenda: na sjeveru Europe od kuće se odlazi praktički na dan stečene punoljetnosti, a višeobiteljska kućanstva u tom dijelu svijeta rijetka su iznimka.

Prema jučer objavljenim podacima, u Švedskoj, Finskoj i Danskoj prosječna dob djece koja odlaze od roditelja je oko 21 godine: radi se o prosjeku, što jasno ukazuje da se mnogi mladi od roditelja odsele prije te dobi. Pri dnu ljestvice su i Njemačka, Francuska i Austrija, u kojima mladi odlaze od roditelja u dobi do 23. do 25. godine.

Prosječna dob za odlazak

Na vrhu ljestvice, nakon Hrvatske, gledajući oba spola zajedno, slijede Slovačka, Italija, Bugarska, Malta, Španjolska, Portugal, Grčka… uglavnom države južnog i mediteranskog kruga.

Muškarci se, posebno u tom dijelu Europe, sele bitno kasnije od žena, a prema Eurostatu, apsolutni su prvaci Hrvati s gotovo 35 godina. Ni u jednoj državi žene nisu bile starije nego muškarci kad su, prema statističkom prosjeku, napuštale roditeljski dom.

Muškarci su prosječno u tom trenutku bili stariji od 30 godina u devet zemalja, a žene su prešle 30. u samo jednoj državi članici EU – Hrvatskoj.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Dimnjačar otkrio koja su najgora drva za ogrjev

U pojedinim ulicama izgubili su i do 90 posto posla na plinskim trošilima, a sve je manje i mladih koji se žele baviti...

Sa 30 sam oženio 61-godišnjakinju. Svi su mi govorili da sam lud, ali sad mi zavide

Kada je tridesetogodišnji muškarac obitelji priopćio da namjerava oženiti ženu stariju od sebe čak 31 godinu, reakcije nisu bile nimalo ugodne. Njegova majka...

PRVACI SVIJETA: U državnoj tvrtki radilo 5000 rođaka, krali dizel, na bolovanju su lani bili 176.000 dana

Ljetos uvedena stečajna uprava u javnom prijevozniku rumunjske prijestolnice tvrtki STB suočila se s dosad nezabilježenim razmjerima nepotizma i korupcije u Europskoj uniji...

Prvi hercegovački milijarder Petar Ćorluka uveo je “obiteljski ustav”: Ne želi da Violeta ikada bude prodana

Petar Ćorluka želi da Violeta ostane u obitelji i nakon što upravljanje preuzmu buduće generacije. U intervjuu za slovensko Delo, osnivač tvrtke iz...

Otklonjen kvar informatičkog sustava na granici Hrvatske i BiH, ali kolone su i dalje ogromne

 Bosanskohercegovački automoto klub izvještava da je otklonjen kvar na graničnim prelazima u Hrvatskoj.  -Formirale su se duge kolone putničkih vozila na izlazu iz...

Slični članci

Don Filip Maršić teško ozlijeđen u napadu kod Brčkog

Don Filip Maršić, župnik župe sv. Ante Padovanskog u Boću kod Brčkog...

TURNIR ‘HVIDR-a – MOSTAR 2026.’: Miljkovići uspjeli primiti manje od 10 golova

Dana 17.11.2026. godine odigrane su utakmice u kategoriji; Osnovne škole, Veterani i...

U Livnu, Tomislavgradu i Kupresu molitvom i svijećama odana počast žrtvama Vukovara i Škabrnje

U Livnu, Tomislavgradu i Kupresu u utorak navečer molitvom i paljenjem svijeća...

SINDIKATI: Bez značajnog povećanja najniže plaće slijedi nam novi egzodus radnika

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBIH) odbacio je prijedlog o usklađivanju...

Hrvati su prvaci Europe po tome kada djeca napuštaju roditelje

Podjeli

Hrvatska se ponovno našla na samom vrhu ljestvice zemalja Europske unije kad je riječ o prosječnoj dobi u kojoj se djeca osamostaljuju i napuštaju roditeljski dom.

 

Prema najnovijim podacima Eurostata, muškarci iz Hrvatske prosječno su prošle godine odlazili od roditelja tek s 34,7 godina, a žene s 32 godine. U Hrvatskoj čak 78 posto mladih od 18 do 34 godine živi s roditeljima, dok je u Švedskoj takvih – 12,5 posto, piše Jutarnji list.

– Južne države tradicionalno održavaju bitno jače obiteljske veze od onih na sjeveru i kulturološki je prihvatljivije ostati s roditeljima duže, jednako kao što se od djece očekuje visoki stupanj skrbi o starijim roditeljima. Osim kulturoloških, tu su i ekonomski razlozi jer se u Hrvatskoj objektivno teško osamostaliti zbog velike skupoće stanova u odnosu na prosječne plaće te nepostojanja učinkovite i širokodostupne stambene politike – ističe dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Međutim, dio stručnjaka ipak s određenom sumnjom gleda na ove podatke te ističe kako Eurostat nije predočio jasnu metodologiju dolaska do ovih podataka. Uvjereni su kako Eurostat u djecu koja žive s roditeljima ubraja i “djecu” koja su već zasnovala svoje obitelji i koji žive s roditeljima u istoj kući, iako ne nužno i u istom kućanstvu.

U Hrvatskoj, osobito u seoskim sredinama, uobičajeno je da u prizemlju žive roditelji, na prvom katu jedno, a na drugom drugo dijete sa svojim obiteljima. Ako Eurostat i njih računa kao “djecu koja se nisu osamostalila”, onda tako visoka dob osamostaljenja od roditelja za muškarce – gotovo 35 godina i gotovo 2,5 godine više od drugoplasiranih Bugarske i Slovačke – mnogo više ima smisla.

Djeca po katovima

Upozoravaju kako je prosječna dob za stupanje u brak u Hrvatskoj 29 godina za žene i 34 godine za muškarce: s obzirom na razmjerno visok udio oženjenih i udanih u Hrvatskoj, povežu li se ovi podaci s podacima o prosječnoj dobi odlaska iz roditeljskog doma, nameće se zaključak kako statistika i mnoge koji su već zasnovali vlastitu obitelj računa kao one koji se još nisu “osamostalili”. Također, dok se prosječna dob odlaska iz roditeljskog doma na razini EU neznatno smanjila tijekom prošlih 10 godina (s 26,5 na 26,4 godine), u Hrvatskoj se ona povećala, i to za nemalih 1,8 godina za oba spola (s 31,6 godina na 33,4 godine).

No, ono oko čega se svi slažu jest da Eurostatovi podaci sasvim sigurno ne griješe u registriranju trenda: na sjeveru Europe od kuće se odlazi praktički na dan stečene punoljetnosti, a višeobiteljska kućanstva u tom dijelu svijeta rijetka su iznimka.

Prema jučer objavljenim podacima, u Švedskoj, Finskoj i Danskoj prosječna dob djece koja odlaze od roditelja je oko 21 godine: radi se o prosjeku, što jasno ukazuje da se mnogi mladi od roditelja odsele prije te dobi. Pri dnu ljestvice su i Njemačka, Francuska i Austrija, u kojima mladi odlaze od roditelja u dobi do 23. do 25. godine.

Prosječna dob za odlazak

Na vrhu ljestvice, nakon Hrvatske, gledajući oba spola zajedno, slijede Slovačka, Italija, Bugarska, Malta, Španjolska, Portugal, Grčka… uglavnom države južnog i mediteranskog kruga.

Muškarci se, posebno u tom dijelu Europe, sele bitno kasnije od žena, a prema Eurostatu, apsolutni su prvaci Hrvati s gotovo 35 godina. Ni u jednoj državi žene nisu bile starije nego muškarci kad su, prema statističkom prosjeku, napuštale roditeljski dom.

Muškarci su prosječno u tom trenutku bili stariji od 30 godina u devet zemalja, a žene su prešle 30. u samo jednoj državi članici EU – Hrvatskoj.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Dimnjačar otkrio koja su najgora drva za ogrjev

U pojedinim ulicama izgubili su i do 90 posto posla na plinskim trošilima, a sve je manje i mladih koji se žele baviti...

Sa 30 sam oženio 61-godišnjakinju. Svi su mi govorili da sam lud, ali sad mi zavide

Kada je tridesetogodišnji muškarac obitelji priopćio da namjerava oženiti ženu stariju od sebe čak 31 godinu, reakcije nisu bile nimalo ugodne. Njegova majka...

PRVACI SVIJETA: U državnoj tvrtki radilo 5000 rođaka, krali dizel, na bolovanju su lani bili 176.000 dana

Ljetos uvedena stečajna uprava u javnom prijevozniku rumunjske prijestolnice tvrtki STB suočila se s dosad nezabilježenim razmjerima nepotizma i korupcije u Europskoj uniji...

Prvi hercegovački milijarder Petar Ćorluka uveo je “obiteljski ustav”: Ne želi da Violeta ikada bude prodana

Petar Ćorluka želi da Violeta ostane u obitelji i nakon što upravljanje preuzmu buduće generacije. U intervjuu za slovensko Delo, osnivač tvrtke iz...

Otklonjen kvar informatičkog sustava na granici Hrvatske i BiH, ali kolone su i dalje ogromne

 Bosanskohercegovački automoto klub izvještava da je otklonjen kvar na graničnim prelazima u Hrvatskoj.  -Formirale su se duge kolone putničkih vozila na izlazu iz...

Slični članci

Don Filip Maršić teško ozlijeđen u napadu kod Brčkog

Don Filip Maršić, župnik župe sv. Ante Padovanskog u Boću kod Brčkog...

TURNIR ‘HVIDR-a – MOSTAR 2026.’: Miljkovići uspjeli primiti manje od 10 golova

Dana 17.11.2026. godine odigrane su utakmice u kategoriji; Osnovne škole, Veterani i...

U Livnu, Tomislavgradu i Kupresu molitvom i svijećama odana počast žrtvama Vukovara i Škabrnje

U Livnu, Tomislavgradu i Kupresu u utorak navečer molitvom i paljenjem svijeća...

SINDIKATI: Bez značajnog povećanja najniže plaće slijedi nam novi egzodus radnika

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBIH) odbacio je prijedlog o usklađivanju...