U posljednje tri godine, crna kronika u Bosni i Hercegovini sve je češće ispunjena vijestima o samoubojstvima, a porast broja ovih tragičnih slučajeva zahvaća sve dobne skupine – od maloljetnika do starijih osoba. Pitamo se: posvećujemo li kao društvo dovoljno pažnje mentalnom zdravlju?

Samo u proteklih nekoliko dana, tri osobe su počinile samoubojstvo – dva slučaja zabilježena su u Banja Luci, a jedan u Sarajevu. Statistika je poražavajuća: od 2020. do 2023. godine čak 1.431 osoba oduzela je sebi život. Stručnjaci upozoravaju da mentalni problemi i dalje ostaju tabu tema u BiH, a izloženost velikim pritiscima najviše pogađa mlađe generacije.

Maja Kovačević, psihologinja u „Plavom telefonu“, Banja Luka, ističe: “Bh. društvo je tradicionalno i opterećeno predrasudama, što dovodi do toga da se o mentalnom zdravlju rijetko govori jer je još uvijek tabu tema ne osjećati se psihički dobro. Velik problem predstavljaju osobe koje su preživjele ratna događanja, a socio-ekonomske poteškoće dodatno otežavaju situaciju.”

Također, sociolozi upozoravaju na socio-ekonomske pritiske kao ključni čimbenik. Vladimir Vasić, sociolog, naglašava: “Kada su ljudi u bezizlaznoj situaciji, pod utjecajem socio-ekonomskih čimbenika i psihosomatskih problema, teško je razumjeti motive samoubojstava, jer nema povratne informacije od osoba koje su ih počinile. Kao društvo trebali bismo više govoriti o tome, jer smo još uvijek zajednica opterećena posljedicama rata i visokim trendom destruktivnih ponašanja.”

Stručnjaci ističu važnost prepoznavanja kada je nekome potrebna pomoć i važnost sustavnog pristupa ovom problemu. Dr. Aleksandar Milić, psihoterapeut, naglašava: “Ako pomoć ne stigne na vrijeme, ishod može biti tragičan. Kada se ipak pruži pravodobna pomoć, to je znak da je suicidantu ranije trebala podrška.”

U Centru za sigurnosne studije upozoravaju da problem samoubojstava zahtijeva sistemski pristup, počevši od obitelji, škole i nadležnih institucija. S obzirom na sve češće destruktivne pojave u društvu, stručnjaci apeliraju na povratak osnovnim vrijednostima u obiteljskim okvirima, jer upravo tamo započinje temeljna podrška i razumijevanje.

U posljednje tri godine, crna kronika u Bosni i Hercegovini sve je češće ispunjena vijestima o samoubojstvima, a porast broja ovih tragičnih slučajeva zahvaća sve dobne skupine – od maloljetnika do starijih osoba. Pitamo se: posvećujemo li kao društvo dovoljno pažnje mentalnom zdravlju?

Samo u proteklih nekoliko dana, tri osobe su počinile samoubojstvo – dva slučaja zabilježena su u Banja Luci, a jedan u Sarajevu. Statistika je poražavajuća: od 2020. do 2023. godine čak 1.431 osoba oduzela je sebi život. Stručnjaci upozoravaju da mentalni problemi i dalje ostaju tabu tema u BiH, a izloženost velikim pritiscima najviše pogađa mlađe generacije.

Maja Kovačević, psihologinja u „Plavom telefonu“, Banja Luka, ističe: “Bh. društvo je tradicionalno i opterećeno predrasudama, što dovodi do toga da se o mentalnom zdravlju rijetko govori jer je još uvijek tabu tema ne osjećati se psihički dobro. Velik problem predstavljaju osobe koje su preživjele ratna događanja, a socio-ekonomske poteškoće dodatno otežavaju situaciju.”

Također, sociolozi upozoravaju na socio-ekonomske pritiske kao ključni čimbenik. Vladimir Vasić, sociolog, naglašava: “Kada su ljudi u bezizlaznoj situaciji, pod utjecajem socio-ekonomskih čimbenika i psihosomatskih problema, teško je razumjeti motive samoubojstava, jer nema povratne informacije od osoba koje su ih počinile. Kao društvo trebali bismo više govoriti o tome, jer smo još uvijek zajednica opterećena posljedicama rata i visokim trendom destruktivnih ponašanja.”

Stručnjaci ističu važnost prepoznavanja kada je nekome potrebna pomoć i važnost sustavnog pristupa ovom problemu. Dr. Aleksandar Milić, psihoterapeut, naglašava: “Ako pomoć ne stigne na vrijeme, ishod može biti tragičan. Kada se ipak pruži pravodobna pomoć, to je znak da je suicidantu ranije trebala podrška.”

U Centru za sigurnosne studije upozoravaju da problem samoubojstava zahtijeva sistemski pristup, počevši od obitelji, škole i nadležnih institucija. S obzirom na sve češće destruktivne pojave u društvu, stručnjaci apeliraju na povratak osnovnim vrijednostima u obiteljskim okvirima, jer upravo tamo započinje temeljna podrška i razumijevanje.