Prema mjerenjima, zrak je jutros u 7 sati bio nezdrav na području Banje Luke, gdje je indeks kvalitete zraka iznosio 187, što ga čini najzagađenijim zrakom u BiH jutros – pokazuju podaci koje na svojoj internetskoj stranici objavljuje Eko akcija.

Biljana Lubarda, prof. dr. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Banjoj Luci, Katedra za ekologiju, navodi kako su zimsko grijanje prostora i promet glavni zagađivači zraka u Banjoj Luci.

„Poboljšanje kvalitete zraka moguće je postići promjenom navika, drugačijim načinom grijanja i povećanjem zelenih površina, posebno crnogoričnih stabala koja mogu apsorbirati ispušne plinove,“ izjavila je Lubarda za Fenu.

Po njezinom mišljenju, rješenje za bolju kvalitetu zraka, ne samo u Banjoj Luci već i u cijeloj BiH i okolici, jest centralizirani sustav grijanja.

„Pojedinačna kućna ložišta predstavljaju problem za sve gradove jer sva naselja zimi koriste različite vrste goriva – ugljen, drva, pa čak se spaljuje i komunalni otpad. Time se emitira velika količina zagađujućih tvari što šteti kvaliteti zraka,“ upozorava Lubarda.

Kako ostvariti centralizirani sustav grijanja pitanje je koje, prema njezinim riječima, zahtijeva rad i ekspertizu drugih stručnjaka.

„Na primjer, imamo li dovoljno biomase za grijanje tako velikih gradova kao što je Banja Luka, koja se sve više širi,“ ističe ona.

Osim toga, Banja Luka, kao i ostali gradovi BiH i okolice, suočava se s ozbiljnim problemom zagađenja vezanim uz promet, što ona smatra još ozbiljnijim problemom.

„Gradovi koji brinu o kvaliteti okoliša potpuno ukidaju promet privatnih automobila u centru jer je ondje visoka koncentracija ljudi, a potiče se korištenje javnog prijevoza, bicikala i drugih oblika prijevoza. Kod nas se vozimo sami u automobilu. Kao narod smo pomalo neracionalni u korištenju resursa, a onda se pitamo zašto je okoliš tako zagađen,“ napominje Lubarda.

Na kraju preporučuje povećanje zelenih površina u urbanim dijelovima, posebno crnogoričnih vrsta.

„One mogu apsorbirati dio plinova i zagađenja, tako da kao biolog mogu reći da svaki grad treba imati svoja pluća – velike parkove s brojnim stablima koja će pridonijeti smanjenju zagađenja,“ zaključuje Lubarda.

Prema mjerenjima, zrak je jutros u 7 sati bio nezdrav na području Banje Luke, gdje je indeks kvalitete zraka iznosio 187, što ga čini najzagađenijim zrakom u BiH jutros – pokazuju podaci koje na svojoj internetskoj stranici objavljuje Eko akcija.

Biljana Lubarda, prof. dr. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Banjoj Luci, Katedra za ekologiju, navodi kako su zimsko grijanje prostora i promet glavni zagađivači zraka u Banjoj Luci.

„Poboljšanje kvalitete zraka moguće je postići promjenom navika, drugačijim načinom grijanja i povećanjem zelenih površina, posebno crnogoričnih stabala koja mogu apsorbirati ispušne plinove,“ izjavila je Lubarda za Fenu.

Po njezinom mišljenju, rješenje za bolju kvalitetu zraka, ne samo u Banjoj Luci već i u cijeloj BiH i okolici, jest centralizirani sustav grijanja.

„Pojedinačna kućna ložišta predstavljaju problem za sve gradove jer sva naselja zimi koriste različite vrste goriva – ugljen, drva, pa čak se spaljuje i komunalni otpad. Time se emitira velika količina zagađujućih tvari što šteti kvaliteti zraka,“ upozorava Lubarda.

Kako ostvariti centralizirani sustav grijanja pitanje je koje, prema njezinim riječima, zahtijeva rad i ekspertizu drugih stručnjaka.

„Na primjer, imamo li dovoljno biomase za grijanje tako velikih gradova kao što je Banja Luka, koja se sve više širi,“ ističe ona.

Osim toga, Banja Luka, kao i ostali gradovi BiH i okolice, suočava se s ozbiljnim problemom zagađenja vezanim uz promet, što ona smatra još ozbiljnijim problemom.

„Gradovi koji brinu o kvaliteti okoliša potpuno ukidaju promet privatnih automobila u centru jer je ondje visoka koncentracija ljudi, a potiče se korištenje javnog prijevoza, bicikala i drugih oblika prijevoza. Kod nas se vozimo sami u automobilu. Kao narod smo pomalo neracionalni u korištenju resursa, a onda se pitamo zašto je okoliš tako zagađen,“ napominje Lubarda.

Na kraju preporučuje povećanje zelenih površina u urbanim dijelovima, posebno crnogoričnih vrsta.

„One mogu apsorbirati dio plinova i zagađenja, tako da kao biolog mogu reći da svaki grad treba imati svoja pluća – velike parkove s brojnim stablima koja će pridonijeti smanjenju zagađenja,“ zaključuje Lubarda.