„Posve razumijem poziciju Petorke, ali unatoč svemu što se govori posljednjih dana uvjeren sam da se može postići dogovor oko jedinstvenog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne novinar i politički analitičar Zoran Krešić. Dodao je kako je ključno pitanje hoće li uslijediti telefonski poziv iz Petorke ili iz HDZ-a BiH kako bi se otvorio prostor za razgovor i eventualni dogovor.
Zajednički kandidat
Objasnio je da bez komunikacije nema ni naznaka postizanja dogovora o jedinstvenom kandidatu. „Tada ćemo imati polariziranu situaciju u kojoj bi se mogla pojaviti dva kandidata, pa bi, suprotstavljen Slavenom Kovačevićem kao kandidatom Željka Komšića, cijeli proces mogao ući u neku vrstu političke avanture“, istaknuo je Krešić. Naglasio je i da bi, u slučaju izostanka dogovora, kandidat Petorke kao moguće rješenje mogao biti nestranačka osoba.
Kazao je kako je kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Darijana Filipović zahvaljujući suradnji s gospodinom Čovićem te sudjelovanju u brojnim sastancima i političkim procesima, izrasla u vrsnu političarku.
Politika i Islamska zajednica
Krešić je rekao kako postoje razgovori između hrvatske i bošnjačke strane o mogućem redefiniranju unutarnjih odnosa, redefiniranju Federacije te izmjena izbornog zakona, pri čemu u tim procesima sudjeluju politički dužnosnici koji se bave ustavno-pravnim pitanjima bliski Stranci demokratske akcije i Islamskoj zajednici. „Odmicanje Sjedinjenih Američkih Država potiče sve strane da sjednu i da se dogovaraju.“
Istaknuo je kako su kršćanske i pravoslavne crkve u pravilu distanciranije od politike, dok je Islamska zajednica, zbog svoje organizacijske strukture i povezanosti s političkim akterima, znatno bliža političkim procesima, osobito Stranci demokratske akcije.
Komentirao je izjavu člana Predsjedništva DF-a Mire Lazovića gdje je rekao da Hrvati ne smiju imati člana Predsjedništva BiH i kazao kako je to čisti fašizam. „Sve što dolazi iz te političke opcije se manje više može karakterizirat u najmanju ruku kao šovinizam.“
Rusko-američki dogovor za OHR
Istaknuo je kako se pitanje odlaska visokog predstavnika temelji i na procjenama samoga Christiana Schmidta, ali i na prijedlozima o kojima se govori već nekoliko godina, uključujući i stavove Moskve, koja je još ranije kao uvjet potpore inzistirala na vremenskom ograničenju mandata visokog predstavnika te smanjenju, odnosno ukidanju korištenja bonskih ovlasti. Dodao je kako se takvi procesi mogu promatrati i u širem kontekstu odnosa velikih sila, te da između Moskve i Washingtona postoji određena razina dogovora i oko drugih otvorenih pitanja.
„Uvjeren sam da novi visoki predstavnik neće biti iz Ujedinjenog Kraljevstva. To bi bio potpuni promašaj, jer BiH ide prema Europskoj uniji, a dolazi joj visoki predstavnik iz zemlje koja je izašla iz Europske unije. To je bila politička želja Sarajeva“, kazao je Krešić.
O političkim odnosima na bošnjačkoj sceni, energetskoj politici i južnoj plinskoj interkonekciji, situaciji u Bugojnu, nazivima ulica i škola u Sarajevu, događanjima u mostarskom Liska parku te veličanju ratnog zločinca Armije BiH Sakiba Mahmuljina povodom Dana Armije BiH više u videu emisiji Kompas.
