Neuspjeh u “potpunom suočavanju” s ratnim zločinima i temeljnim uzrocima sukoba 1990-ih godina i dalje ima razorne posljedice na poštivanje ljudskih prava, vladavinu prava i socijalnu koheziju u zemljama bivše Jugoslavije, kaže Vijeće Europe u izvješću objavljenom u četvrtak.
“Vrijeme pritišće u postizanju učinkovite pravde, odštete i istine za žrtve”, rekla je u izvješću Dunja Mijatović, povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava.
“Značajno nazadovanje procesa suočavanja s prošlošću podudara se s negativnim trendovima u području ljudskih prava”, dodala je, navodeći prije svega govor mržnje. “To u konačnici prijeti teško stečenom miru”.
Povjerenica u svojem izvješću ispituje nedovršene sudske procese i obveze u pogledu suočavanja s prošlošću.
“Kazneni progon za ratne zločine, potraga za nestalim osobama i pružanje odštete žrtvama nedavno su usporeni ili su stagnirali uglavnom zbog nedostatka političke volje”, navela je Mijatović.
Kaže da nisu uspjele niti druge ključne mjere, kao što su uspostava povjerenstava za istinu i pomirenje, provjera javnih dužnosnika, suočavanje s temeljnim uzrocima nasilne prošlosti i uključiva memorijalizacija.
Također ističe negativne trendove koji su potkopali pokušaje suočavanja s prošlošću i daje preporuke o tome kako pružiti novi poticaj tranzicijskim pravosudnim procesima kako bi se stvorila budućnost u kojoj je sukob manje vjerojatan.
Povjerenica naglašava da “etnonacionalistički diskurs” koji je “ponovno ojačao” u regiji, zajedno s porastom negiranja ratnih zločina i veličanjem ratnih zločinaca, ozbiljno ometa napore u smjeru pomirenja i ugrožava mir.
Prozvala je medije, vjerske vođe i javne osobe zbog širenju tih “štetnih narativa”, upozorivši na njihovu odgovornost da preokrenu te negativne trendove.
“Narativi i postupci koji izazivaju podjele i mržnje postali su opća politička strategija, uključujući oko izbora i opasno potkopavaju napore na sprječavanju ponavljanja nasilja”, rekla je Mijatović.
Naglašavajući ključnu važnost regionalne suradnje u tom kontekstu, povjerenica poziva države u regiji da ožive napore u suočavanju s prošlošću prema pravdi i pomirenju pristupom usmjerenim na žrtve i nultu toleranciju na negiranje genocida i poticanje mržnje prema drugim etničkim skupinama.
Međugeneracijska dimenzija suočavanja s prošlošću je važna, rekla je, a ona uključuje angažman mladih, integrirano obrazovanje, nastavu povijesti i memorijalni centar temeljen na ljudskim pravima
“Od ključne je važnosti ojačati političku i financijsku potporu snažnom i otpornom civilnom društvu koje radi na tranzicijskoj pravdi. Civilno društvo trenutačno je najveća nada za bolju budućnost temeljenu na ljudskim pravima i vladavini zakona”, zaključila je.
