Usvajanje Zakona, o povećanju minimalne plaćee iz prethodne godine, prebačeno je u ovu. Samim tim i Zakon o fiskalizaciji, je na čekanju. Prognoze nisu optimistične, jer očito je da ni 2024. godina, neće biti dovoljna za usvajanje ključnih rješenja.
Iako je Savez samostalnih sindikata na čelu sa Selvedinom Šatorovićem još na početku prethodne godine jasno rekao da neće odustati dok se prvenstveno Zakon o minimalnoj plaći ne usvoji na federalnoj razini, do kraja godine obećanja su ostala pusta. Šatorović tvrdi da se nije odustalo, nego samo prolongiralo. Do kada, nije znao reći.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata: “Vlada je primijenila jedan drugi modalitet, u smislu trenutno povoljnijeg rješenja za poslodavce. Samim tim i za radnike, u smislu povećanja minimalne plaće, gdje je omogućeno da svaki poslodavac podigne plaću za 420 KM bez davanja bilo kakvih obaveza.”

Rješenje kao utješna nagrada građanima, ako poslodavci budu željeli, počet će se primjenjivati od siječnja, i trajati će narednih šest mjeseci. Ekonomisti navode da rješenje nije loše, ali da se nitko u ovoj državi ne može osloniti na slobodnu volju poslodavaca. To su pokazala i ranija iskustva. No, ovim rješenjem moguće je da bi Zakon o minimalcu od tisuću maraka mogao biti stavljen po strani. A samim tim i Zakon o fiskalizaciji, usko povezan sa prethodnim.

Admir Čavalić, zastupnik u Zastupničkom domu FBiH: “Da u 2024. neće biti Fiskalnih reformi, odnosno da se sve to prenosi na 2025., potencijalno i 2026., ako se planira da porezna uprava adaptira svoje sustave za nekih 6 do 12 mjeseci.”

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH “Smatram da to nije realna opcija i da ćeemo mi u startu imati jedan značajan udar na proračune,, da će se ugroziti Fond MIO i Fond zdravstvenog osiguranja.”

A ružičasto nam se očito ne nazire. Dok prioritetni Zakoni dođu na red usvajanja, vjerovatno će se trend odlaska nastaviti. Iako je svako povećanje primanja posjednja slamka naših građana, ova im je izgleda izmakla iz ruku.

No, ne moramo se brinuti jer, kako kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Muharem Karamujić, povećanje minimalne plaće u ovom trenutku građanima ništa ne bi donijelo.

Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA-e ističe kako “ljjudi i sa tisuću maraka ne mogu opstati ovdje. Nemoguće je, to nije održivo. Mi moramo početi razmišljati na drugačiji način: Kako da taj kolač, tu pitu povećamo.”

Bez brašna – teško. A da bi se ono kupilo potrebno je novca, onog za čije povećanje se godinama čeka. Ali, profesor Karamujić zaključuje da bi povećanje minimalne plaće trenutno moglo biti kontraproduktivno. Kaže da poslodavci koji su mogli, već su podignuli plaće radnicima, a oni koji ne mogu, a budu morali, po njegovim riječima bi propali.

Usvajanje Zakona, o povećanju minimalne plaćee iz prethodne godine, prebačeno je u ovu. Samim tim i Zakon o fiskalizaciji, je na čekanju. Prognoze nisu optimistične, jer očito je da ni 2024. godina, neće biti dovoljna za usvajanje ključnih rješenja.
Iako je Savez samostalnih sindikata na čelu sa Selvedinom Šatorovićem još na početku prethodne godine jasno rekao da neće odustati dok se prvenstveno Zakon o minimalnoj plaći ne usvoji na federalnoj razini, do kraja godine obećanja su ostala pusta. Šatorović tvrdi da se nije odustalo, nego samo prolongiralo. Do kada, nije znao reći.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata: “Vlada je primijenila jedan drugi modalitet, u smislu trenutno povoljnijeg rješenja za poslodavce. Samim tim i za radnike, u smislu povećanja minimalne plaće, gdje je omogućeno da svaki poslodavac podigne plaću za 420 KM bez davanja bilo kakvih obaveza.”

Rješenje kao utješna nagrada građanima, ako poslodavci budu željeli, počet će se primjenjivati od siječnja, i trajati će narednih šest mjeseci. Ekonomisti navode da rješenje nije loše, ali da se nitko u ovoj državi ne može osloniti na slobodnu volju poslodavaca. To su pokazala i ranija iskustva. No, ovim rješenjem moguće je da bi Zakon o minimalcu od tisuću maraka mogao biti stavljen po strani. A samim tim i Zakon o fiskalizaciji, usko povezan sa prethodnim.

Admir Čavalić, zastupnik u Zastupničkom domu FBiH: “Da u 2024. neće biti Fiskalnih reformi, odnosno da se sve to prenosi na 2025., potencijalno i 2026., ako se planira da porezna uprava adaptira svoje sustave za nekih 6 do 12 mjeseci.”

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH “Smatram da to nije realna opcija i da ćeemo mi u startu imati jedan značajan udar na proračune,, da će se ugroziti Fond MIO i Fond zdravstvenog osiguranja.”

A ružičasto nam se očito ne nazire. Dok prioritetni Zakoni dođu na red usvajanja, vjerovatno će se trend odlaska nastaviti. Iako je svako povećanje primanja posjednja slamka naših građana, ova im je izgleda izmakla iz ruku.

No, ne moramo se brinuti jer, kako kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Muharem Karamujić, povećanje minimalne plaće u ovom trenutku građanima ništa ne bi donijelo.

Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA-e ističe kako “ljjudi i sa tisuću maraka ne mogu opstati ovdje. Nemoguće je, to nije održivo. Mi moramo početi razmišljati na drugačiji način: Kako da taj kolač, tu pitu povećamo.”

Bez brašna – teško. A da bi se ono kupilo potrebno je novca, onog za čije povećanje se godinama čeka. Ali, profesor Karamujić zaključuje da bi povećanje minimalne plaće trenutno moglo biti kontraproduktivno. Kaže da poslodavci koji su mogli, već su podignuli plaće radnicima, a oni koji ne mogu, a budu morali, po njegovim riječima bi propali.