Olujno nevrijeme koje je sinoć zahvatilo Sloveniju, a danas i Hrvatsku, na samoj je granici Bosne i Hercegovine. Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) izdao je za danas od 18 sati do sutra u 15 sati narančasti meteoalarm zbog obilnijih lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom i jakim udarima vjetra. Navode da je moguća i lokalna pojava tuče, a upozorenje je izdato za cijelu zemlju.
Profesor povijesti i zemljopisa te mostarski meteorolog Zoran Zadro Feni je rekao da je za dijelove Hrvatske, kada su u pitanju grmljavinske oluje, od jutros upaljen crveni meteoalarm, posebno za zagrebačku regiju i središnji i istočni dio Hrvatske.
– Za naš dio regije upaljen je uglavnom narančasti meteoalarm, iako smatram da bi danas tijekom dana za dijelove sjeverozapadne, sjeverne i sjeveroistočne Bosne možda mogao biti upaljen crveni meteoalarm – navodi on.
Dodaje kako se ponovno radi o veoma burnim vremenskim procesima koji lokalno mogu donijeti po život opasne, jake razorne oluje, s velikim materijalnim štetama. Izrazio je nadu da većih posljedica, kakve su bile protekloga puta, sada neće biti.
Zadro ističe da postoji mogućnost za lokalno nevrijeme u Hercegovini, ali da bi to uglavnom moglo biti sutra ujutro i tijekom sutrašnjeg dana, iako u blažem obliku. Napominje da opreza nikada dosta i da postoji određeni potencijal za lokalno nevrijeme.
– Ovo je klasična situacija u toplom dijelu godine koja se znala događati i mnogo ranije. Ne bi se trebala dizati neka velika panika oko jakih oluja jer jakim olujama u ovom dijelu godine svjedočimo oduvijek, ne samo mi, nego veliki dio Europe. Neke od najdestruktivnijih razornih oluja pogodile su Europu daleke 1910. godine kada je nastradalo 1.200 ljudi – pojasnio je on.
Dodaje da su iste godine Njemačku i Austriju pogađala razorna tornada.
– Nije to ništa neuobičajeno, ali je jednako opasno i takve oluje treba na vrijeme uočiti i pravovremeno upozoravati na njih. One nastaju dolaskom osjetno hladnijeg zraka na toplu i vlažnu podlogu i kada dođe do sudara između vrlo toplog i osjetno hladnijeg zraka dolazi do stvaranja tih karakterističnih nakupina oblaka iz kojih znaju nastati razorne oluje, tuča, jaka grmljavina, a ponegdje i bujične poplave – podvukao je Zadro.
Kaže da se s prirodom ne možemo boriti i da smo protiv nje nemoćni. Iako posljednjih dana neki govore da su klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem odigrale veliku ulogu u ekstremnim toplinskim valovima i olujama, Zadro smatra da je čovjek zanemariva karika u općoj promjeni klime na planeti Zemlji.
– Razornih oluja je oduvijek bilo, kao i požara i suša. Na primjer, govoreći o požarima, 1871. godine zabilježen je jedan od najsmrtonosnijih požara u Sjevernoj Americi i općenito na planeti Zemlji koji je pogodio Saveznu državu Wisconsin – rekao je on.
Kaže da je tada nastradalo oko 2.500 tisuće ljudi, dok je izgorjelo na tisuće hektara šume.
– Jedan od najsmrtonosnijih šumskih požara pogodio je 1936. godine Euroaziju na ljeto, odnosno jednu rusku regiju. Izgorjelo je na desetine sela i preko 1.200 osoba je nastradalo. Ako se u Rusiji to dogodilo, jasno je o kakvom je ekstremu riječ. Ovakve situacije imali smo oduvijek. Ne događaju se nikakve nadnaravne klimatske promjene kakve nismo imali oduvijek – napomenuo je.
Zadro je spomenuo i 1916. godinu kada su toplinski valovi harali jugoistokom Europe gdje je u Bugarskoj srušen stoljetni rekord dok su, s druge strane, Austriju i Švicarsku pogađala razorna tornada.
– Na desetine mrtvih bilo je u okolini Beča. Na malom prostoru imali smo dva velika ekstrema. Zato se danas, kada govorimo o klimatskim promjenama, moramo osvrnuti na ono što je prije bilo – zaključio je on.
