Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine donio je 13. siječnja “Naputak o zabrani uvoza određenih pošiljki radi sprječavanja unosa u Bosnu i Hercegovinu slinavke i šapa”.
Člankom 1. Naputka zabranjuje se uvoz pošiljki domaćih i divljih papkara, sjemena i embrija/jajnih stanica podrijetlom od papkara, namirnica, proizvoda, sirovina i otpadaka podrijetlom od domaćih i divljih papkara te hrane za životinje podrijetlom od papkara, a koji su podrijetlom iz Savezne države Brandenburg u Njemačkoj.
Bosna i Hercegovina je službeno slobodna od bolesti slinavke i šapa od strane WOAH – World Organisation for Animal Health (Svjetska organizacija za zdravlje životinja), a posljednji zabilježen slučaj je bio davne 1968. godine.
Kako je priopćeno iz Agencije za sigurnost hrane BiH, njemačko veterinarsko nadležno tijelo prijavilo je 10. siječnja 2025. godine, putem sustava Europske komisije za prijavu bolesti životinja, izbijanje slinavke i šapa u objektu s vodenim bivolima u općini Hoppegarten, Savezna država Brandenburg.
Sumnja na bolest postavljena je nakon što su uginule tri, od ukupno 14 životinja držanih na otvorenom u jednom objektu, a laboratorijskim pretragama potvrđen je virus slinavke i šapa.
Slinavka i šap je jedna od najrazornijih bolesti koje pogađaju domaće (goveda, svinje, ovce, koze i bivole) i divlje papkare širom svijeta. Uzročnik bolesti je virus iz obitelji Picornaviridae, rod Aphtovirus. Kombinirana visoka antigenska varijabilnost i učinkovit prijenos čini virus slinavke i šapa (Foot-and-mouth disease virus, FMDV) vrlo zaraznim među osjetljivim jedinkama diljem cijelog svijeta u nizu različitih vrsta.
Bolest je endemska u mnogim dijelovima svijeta, iako je napredak u kontroli FMDV kontinuiran. Prenosi se izravnim kontaktom zaraženih životinja, neizravnim kontaktom putem kontaminiranih životinjskih proizvoda, putem hrane za životinje, te putem aerosola. Ljudi također mogu mehanički prenijeti virus sa zaraženog na druga gospodarstva: na rukama, na odjeći, putem prijevoznih sredstava i sl. Bolest se očituje slinjenjem, depresijom, hromošću, te pojavom karakterističnih vezikula na epitelu usana, jezika, desni, nosnica, krune papaka, međupapčanog procjepa i sisa.
U informaciji koju je, povodom izbijanja bolesti slinavke i šapa na području Savezne države Brandenburg, objavio Federalni institut za procjenu rizika (Bundesinstitut für Risikobewertung, BfR) navodi se da je FMDV uglavnom bezopasan za ljude. Samo u ograničenom broju izoliranih slučajeva (oko 40 evidentiranih slučajeva infekcije u cijelom svijetu od 1921. – 2007. godine), nakon izravnog kontakta sa zaraženim životinjama, zabilježeni su blagi simptomi bolesti kod ljudi te se u tom pogledu bolest slinavke i šapa ne smatra klasičnom zoonozom. Prijenos bolesti putem konzumacije hrane ili s čovjeka na čovjeka dosad nisu zabilježeni.
Međutim, zbog strogih mjera kontrole i ograničenja u međunarodnoj trgovini, ova bolest predstavlja veliku prijetnju međunarodnoj trgovini i stočarskoj industriji, uključujući male posjednike, kao i cijela regionalna gospodarstva. Prilikom potvrde slinavke i šapa primjenjuju se stroge i rigorozne mjere kontrole i suzbijanja daljnjeg širenja u skladu s važećim propisima, a iste uključuju obvezu usmrćivanja i neškodljivog uklanjanja svih preostalih primjenjivih životinja na zahvaćenom objektu, uspostavu zone zaštite i zone nadziranja, zabranu premještanja živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla i druge mjere.
