Nedavni slučajevi u Danskoj naglašavaju ozbiljnost bolesti, sa značajnim udjelom zaraženih osoba kojima je potrebna hospitalizacija, a neki su i smrtni.

Epidemija bakterijske bolesti, poznate kao psitakoza ili “papagajska groznica“, odnijela je pet života u Europi, izvještava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).  Ažuriranje WHO-a u ožujku navodi više od 100 slučajeva psitakoze u Austriji, Danskoj, Njemačkoj, Švedskoj i Nizozemskoj između 2023. i početka 2024., opisujući značajan porast kao “neuobičajen i neočekivan”.

Što je psitakoza?
Psitakoza, uzrokovana bakterijom Chlamydia psittaci, obično se širi na ljude putem kontakta s izlučevinama zaraženih ptica, a ne spolnim prijenosom, za razliku od uobičajenije poznate vrste klamidije.
Većina slučajeva povezana je s pojedincima koji rade s pticama kao kućnim ljubimcima ili ih posjeduju, kao i s peradarima, veterinarima i vrtlarima, piše krenizdravo.hr

WHO je primijetio da su neki slučajevi bili povezani s kontaktom s ptičjim izmetom putem hranilica, dok su drugi bili povezani s lovljenjem patki.

Nova pandemija na pomolu?

Stephen Rich, profesor mikrobiologije na Sveučilištu Massachusetts, za Everyday Health naglašava da iako je psitakoza ozbiljna bolest, nije spremna postati sljedeći COVID-19.

Iako je broj slučajeva psitakoze u SAD-u obično minimalan, moguće je da se ne prijavljuje svaki slučaj. Primjerice, 2018. dogodila se značajna epidemija u dvije klaonice peradi, što je rezultiralo s 82 identificirana slučaja.

Nedavni slučajevi u Danskoj naglašavaju ozbiljnost bolesti, sa značajnim udjelom zaraženih osoba kojima je potrebna hospitalizacija, a neki su i smrtni.

Oprez vlasnicima ptica

Unatoč tome što se ne očekuje da psitakoza postane raširen problem u SAD-u, dr. Patrick McHugh iz Clevelandske klinike Akron General savjetuje oprez vlasnicima ptica kućnih ljubimaca. Upozorava na potencijalnu opasnost od sasušenog izmeta u kavezima za ptice koji može širiti bakterije.

Simptomi psitakoze kod ptica i ljudi mogu varirati, uključujući respiratorne probleme, groznicu i bolove u mišićima. Za konačnu dijagnozu potrebne su laboratorijske pretrage.

Preventivne mjere koje preporučuje WHO uključuju održavanje kaveza za ptice čistima, izbjegavanje prenapučenosti i prakticiranje dobre higijene, kao što je često pranje ruku nakon rukovanja pticama ili njihovim okruženjem.

Nošenje maski i rukavica u blizini ptica i njihovih ostataka također može smanjiti rizik od infekcije, osobito pri rukovanju izmetom.

Nedavni slučajevi u Danskoj naglašavaju ozbiljnost bolesti, sa značajnim udjelom zaraženih osoba kojima je potrebna hospitalizacija, a neki su i smrtni.

Epidemija bakterijske bolesti, poznate kao psitakoza ili “papagajska groznica“, odnijela je pet života u Europi, izvještava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).  Ažuriranje WHO-a u ožujku navodi više od 100 slučajeva psitakoze u Austriji, Danskoj, Njemačkoj, Švedskoj i Nizozemskoj između 2023. i početka 2024., opisujući značajan porast kao “neuobičajen i neočekivan”.

Što je psitakoza?
Psitakoza, uzrokovana bakterijom Chlamydia psittaci, obično se širi na ljude putem kontakta s izlučevinama zaraženih ptica, a ne spolnim prijenosom, za razliku od uobičajenije poznate vrste klamidije.
Većina slučajeva povezana je s pojedincima koji rade s pticama kao kućnim ljubimcima ili ih posjeduju, kao i s peradarima, veterinarima i vrtlarima, piše krenizdravo.hr

WHO je primijetio da su neki slučajevi bili povezani s kontaktom s ptičjim izmetom putem hranilica, dok su drugi bili povezani s lovljenjem patki.

Nova pandemija na pomolu?

Stephen Rich, profesor mikrobiologije na Sveučilištu Massachusetts, za Everyday Health naglašava da iako je psitakoza ozbiljna bolest, nije spremna postati sljedeći COVID-19.

Iako je broj slučajeva psitakoze u SAD-u obično minimalan, moguće je da se ne prijavljuje svaki slučaj. Primjerice, 2018. dogodila se značajna epidemija u dvije klaonice peradi, što je rezultiralo s 82 identificirana slučaja.

Nedavni slučajevi u Danskoj naglašavaju ozbiljnost bolesti, sa značajnim udjelom zaraženih osoba kojima je potrebna hospitalizacija, a neki su i smrtni.

Oprez vlasnicima ptica

Unatoč tome što se ne očekuje da psitakoza postane raširen problem u SAD-u, dr. Patrick McHugh iz Clevelandske klinike Akron General savjetuje oprez vlasnicima ptica kućnih ljubimaca. Upozorava na potencijalnu opasnost od sasušenog izmeta u kavezima za ptice koji može širiti bakterije.

Simptomi psitakoze kod ptica i ljudi mogu varirati, uključujući respiratorne probleme, groznicu i bolove u mišićima. Za konačnu dijagnozu potrebne su laboratorijske pretrage.

Preventivne mjere koje preporučuje WHO uključuju održavanje kaveza za ptice čistima, izbjegavanje prenapučenosti i prakticiranje dobre higijene, kao što je često pranje ruku nakon rukovanja pticama ili njihovim okruženjem.

Nošenje maski i rukavica u blizini ptica i njihovih ostataka također može smanjiti rizik od infekcije, osobito pri rukovanju izmetom.