Strahuje se da je porast broja napada na američke vojnike te komercijalne teretne brodove i incidenata u koje su upleteni Iran i njegovi kompanjoni indikacija da bi se rat Izraela i Hamasa mogao pretvoriti u regionalni sukob koji će značajnije utjecati na svjetsku politiku i ekonomiju. Pad sigurnosti na potezu od Crvenog mora do Indije te u Iraku, Siriji, Libanonu i Izraelu nije nešto što predsjedniku Sjedinjenih Američkih Države Joeu Bidenu treba uoči 2024. i novih predsjedničkih izbora. Bliski istok figurira kao Petrijeva zdjelica za novi geopolitički trend – testiranje volje i kredibiliteta SAD-a kao naoružanog mirotvorca. Unatoč tome što Washington pritišće Izrael da smanji intenzitet ratnih operacija u Gazi, Izrael je više puta rekao da bi njegov rat protiv Hamasa mogao trajati mjesecima. Ako se te tvrdnje obistine, ne odveć blistava situacija na Bliskom istoku mogla bi se dodatno pokvariti, što će dodatno okupirati pažnju SAD-ove vojne mašinerije, piše CNN.
Biden je u ponedjeljak američkoj vojsci naredio da napadne postrojenja u Iraku koja koristi Iranu naklonjena radikalna iračka šijitska militantna grupa Kata‘ib Hezbollah (hrv. Bataljuni Božje stranke). Amerika tu grupu drži odgovornom za napad na njezinu zračnu bazu Erbil u Iraku u kojemu je teže ozlijeđen jedan američki vojnik. Iranu naklonjeni militanti već neko vrijeme napadaju američke baze i vojnike koji su stacionirani u Siriji i Iraku. Nadalje, američke su trupe oborile dronove i rakete koje su Hutiji u utorak ispalili na Crveno more. SAD je ranije rekao da iranski obavještajci pripadnicima jemenskog šijitskog političko-vojnog pokreta Huti pomažu organizirati napade na komercijalne brodove koji su plovili Crvenim morem. Brodovi taj pomorski put sada uglavnom zaobilaze, a Iran tvrdi da nije upleten u napade na brodove. Teheran je rekao i da nije imao ništa s napadom na tanker u Indijskom oceanu koji je izveden jednim od njegovih napadačkih dronova. Povrh toga, Iran i nekoliko njegovih saveznika optužili su Izrael za ubojstvo višeg zapovjednika Iranske revolucionarne garde Sejeda Razija Mousavija. Izrael se na te optužbe nije osvrnuo, a Revolucionarna je garda rekla da će “izraelski režim platiti za svoj zločin”.
Spomenuti nedavni incidenti pokazuju da se rat Hamasa i Izraela vrlo lako može eskalirati, a i objašnjavaju zašto Washington od Izraela traži da smanji aktivnost u Gazi. Ako bi američki vojnici ili oprema nastradali u nekom novom napadu, SAD bi se morao uključiti u sukob na Bliskom istoku, regiji kojom su se posljednja tri stanovnika Bijele kuća htjela što manje baviti. Christopher O‘Leary, bivši direktor za brigu o taocima u Vladi SAD-a rekao je da situacija na Bliskom istoku još uvijek nije kritična, ali da potencijal za pogoršanje svakako postoji. O‘Leary smatra da je rat Izraela i Hamasa “dio većeg plana” tzv. Osovine otpora, neformalne antiizraelske i antizapadne političko-vojne koalicije koju predvodi Iran, a koju još čine Sirija, Hezbollah i nekolicina palestinskih militantnih grupa.
“Napada je bilo dosta, ali su bili odmjereni. Kad bi Iran skinuo rukavice i svoje surogate pustio s lanca, Bliski bi se istok našao u velikim problemima, a samim time i američke snage u Iraku i Siriji”, rekao je O‘Leary. Američki vojnici koji se nalaze u Iraku i Siriji nisu daleko od militantnih grupa koje su lojalne Iranu. Republikanska stranka smatra da predsjednik SAD-a Joe Biden i njegova administracija nisu napravili dovoljno da bi te vojnike i infrastrukturu zaštitili od napada. Biden ne želi da situacija eskalira i za sada je na sve napade na američke vojnike u Iraku i Siriji odgovarao proporcionalno. Problem je što ti odgovori nisu urodili plodom i obeshrabrili militante, a nemali se broj promatrača zapitao kako je moguće da je zračna baza Erbil tako lako napadnuta. Umirovljeni američki bojnik Mike Lyons rekao je CNN-u da Amerika Iranu još nije pokazala da je te prijetnje “shvatila ozbiljno”.
Kad bi rat Izraela i Hamas eskalirao i proširio se, svjetska bi ekonomija pretrpjela velik udarac jer je Crveno more jako važno za brz protok energenata i robe. Nedavni napadi na komercijalne teretne brodove koji su se u njemu našli doveli su do toga da je nekolicina velikih brodarskih tvrtki svojim brodovima naredila da ga zaobilaze i koriste duže i skuplje puteve. SAD je nakon tih napada oformio međunarodnu koaliciju koja će te brodove štititi od napada Hutija, koji su tijekom posljednjih mjesec dana u Crvenom moru najmanje 100 puta napali 12 različitih brodova. Jedan je viši američki vojni dužnosnik prošlog tjedna rekao da takvo što nije viđeno unazad 50-tak godina.
S obzirom na to da je SAD već uložio značajna sredstva kako bi Ukrajinu obranio od Rusije, Biden bi volio kad se Amerika ne bi morala direktno uključiti u sukobe na Bliskom istoku. Predsjednik SAD-a trenutno podupire manje od 40 posto Amerikanaca. Loša je to brojka, pogotovo ako se uzme u obzir da će se predsjednički izbori u SAD-u održati iduće godine te da je bivši predsjednik Donald Trump kojega je pobijedio na prošlim izborima još uvijek vrlo popularan među Amerikancima. Mnogo je onih, a među njima prednjače pripadnici Republikanske stranke i njihovi simpatizeri, koji smatraju da 81-godišnji Biden ne može odgovoriti na izazove koji se pred njega stavljaju. Predsjednik SAD-a trenutno ima vrlo malo manevarskog prostora i on bi se mogao dodatno smanjiti ako se pogorša situacija na Bliskom istoku.
Dok Biden pokušava spriječiti eskalaciju, izraelski dužnosnici govore da je pred njima “duga borba” te da je Izrael upleten u rat koji se odvija u “više arena”. SAD naprosto ne smije dopustiti da te tvrdnje postanu dugotrajna istina.
