Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić kazao je  u ponedjeljak da će se Srbija suprotstaviti svjetskim silama koje su protiv Srbije kada je riječ o rezoluciji o genocidu u Srebrenici koja bi trebala biti usvojena u Općoj skupštini UN-a u New Yorku.

“Nama izgledi nisu veliki, protiv Srbije imamo najdominantnije svjetske sile sa Zapada, nema se tu mnogo kriti kada je riječ o rezoluciji za Opću skupštinu. Svi su sponzori, to je rezolucija 17 zemalja”, rekao je Vučić.

Formalni inicijatori rezolucije o Srebrenici su Njemačka i Ruanda, a njima se pridružilo još 15 uglavnom najutjecajnijih zapadnih država te Turska, koje sada zajednički stoje iza tog dokumenta koji je u formi prijedloga upućen na raspravu.

Vučić je istaknuo kako čelnici tih zemalja žele govoriti o kompromisnim rešenjima ali da u tome nema kompromisa, te dodao kako je njihov kompromis to da rezolucija nema veze sa srpskim narodom.

“Ja sam odgovorio da nisam ni očekivao drugačije. Kakvog junaka imate protiv sebe, i morat ćete se boriti, i mi ćemo se boriti”, rekao je Vučić naglasivši kako govori metaforički ali kako je točno da će im se Srbija suprotstavi, i to “snažnije nego što misle”, kazao je Vučić u ponedjeljak .

Vučić je i ranije izjavio da će se Srbija svim političkim sredstvima suprotstaviti NATO zemljama “od Turske do Njemačke” u vezi najavljene rezolucije o Srebrenici, ocijenivši da su “šanse za uspjeh male”, ali da će se boriti za svaki glas u UN-u.

Vučić je u četvrtak također najavio da će početkom tjedna poslati posebnog izaslanika predsjedniku Opće skupštine UN-a i zatražiti da UN, u povodu očekivanog donošenja rezolucije o genocidu u Srebrenici “dobro razmotri kršenje svih procedura”.

U radnoj verziji rezolucije poziva se sve članice UN da odbace pokušaje nijekanja karaktera tog zločina, da se 11. srpnja proglasi danom sjećanja na žrtve srebreničkog genocida, počinitelji koji su još na slobodi kazne te da se pronađu posmrtni ostaci oko tisuću ubijenih za kojima se još traga.

U tekstu spoemnute rezolucije nigdje se izrijekom ne spominje Srbija ili Republika Srpska niti se ikome od njih, kao ni srpskom narodu, ne pripisuje kolektivna krivnja, kako to pogrešno tvrde Vučić ali i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. 

Rezolucija kojom se podsjeća na genocid u kojemu su u srpnju 1995. pripadnici vojske i policije bosanskih Srba u Srebrenici pobili više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka trebala bi se naći pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda 2. svibnja.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić kazao je  u ponedjeljak da će se Srbija suprotstaviti svjetskim silama koje su protiv Srbije kada je riječ o rezoluciji o genocidu u Srebrenici koja bi trebala biti usvojena u Općoj skupštini UN-a u New Yorku.

“Nama izgledi nisu veliki, protiv Srbije imamo najdominantnije svjetske sile sa Zapada, nema se tu mnogo kriti kada je riječ o rezoluciji za Opću skupštinu. Svi su sponzori, to je rezolucija 17 zemalja”, rekao je Vučić.

Formalni inicijatori rezolucije o Srebrenici su Njemačka i Ruanda, a njima se pridružilo još 15 uglavnom najutjecajnijih zapadnih država te Turska, koje sada zajednički stoje iza tog dokumenta koji je u formi prijedloga upućen na raspravu.

Vučić je istaknuo kako čelnici tih zemalja žele govoriti o kompromisnim rešenjima ali da u tome nema kompromisa, te dodao kako je njihov kompromis to da rezolucija nema veze sa srpskim narodom.

“Ja sam odgovorio da nisam ni očekivao drugačije. Kakvog junaka imate protiv sebe, i morat ćete se boriti, i mi ćemo se boriti”, rekao je Vučić naglasivši kako govori metaforički ali kako je točno da će im se Srbija suprotstavi, i to “snažnije nego što misle”, kazao je Vučić u ponedjeljak .

Vučić je i ranije izjavio da će se Srbija svim političkim sredstvima suprotstaviti NATO zemljama “od Turske do Njemačke” u vezi najavljene rezolucije o Srebrenici, ocijenivši da su “šanse za uspjeh male”, ali da će se boriti za svaki glas u UN-u.

Vučić je u četvrtak također najavio da će početkom tjedna poslati posebnog izaslanika predsjedniku Opće skupštine UN-a i zatražiti da UN, u povodu očekivanog donošenja rezolucije o genocidu u Srebrenici “dobro razmotri kršenje svih procedura”.

U radnoj verziji rezolucije poziva se sve članice UN da odbace pokušaje nijekanja karaktera tog zločina, da se 11. srpnja proglasi danom sjećanja na žrtve srebreničkog genocida, počinitelji koji su još na slobodi kazne te da se pronađu posmrtni ostaci oko tisuću ubijenih za kojima se još traga.

U tekstu spoemnute rezolucije nigdje se izrijekom ne spominje Srbija ili Republika Srpska niti se ikome od njih, kao ni srpskom narodu, ne pripisuje kolektivna krivnja, kako to pogrešno tvrde Vučić ali i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. 

Rezolucija kojom se podsjeća na genocid u kojemu su u srpnju 1995. pripadnici vojske i policije bosanskih Srba u Srebrenici pobili više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka trebala bi se naći pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda 2. svibnja.