Broj poginulih na europskim cestama u 2023. godini u odnosu na 2022. smanjio se samo za jedan posto i samo je nekoliko država članica EU-a na putu da ispune cilj da do 2030. godine i prepolove broj smrtnih slučajave u cestovnom prometu.
Prema preliminarnim podacima koje je Komisija objavila u petak, prošle je godine u prometnim nesrećama u EU-u poginulo 20.400 osoba, što je samo je jedan posto manje u odnosu na 2022. godinu.
U Europskoj uniji je je broj poginulih na milijun stanovnika prošle i pretprošle godine iznosio 46. Hrvatska je znatno iznad prosjeka, i 2022. i 2023. na hrvatskim cestama smrtno je stradalo po 71 osoba na milijun stanovnika.
Ukupni poredak stopa smrtnih slučajeva u zemljama članicama nije se znatno promijenio, a najsigurnije ceste i dalje se nalaze u Švedskoj (22 smrtna slučaja na milijun stanovnika) i Danskoj (27 na milijun). S druge strane, Bugarska (82 smrtna slučaja na milijuna stanovnika i Rumunjska (81 milijun) imaju najviše najviše stope smrtnosti u 2023.
U odnosu na 2019. godinu Belgija, Češka, Danska, Mađarska, Poljska znatno su smanjile broj poginulih i na dobrom su putu da do 2030. ostvare cilj smanjenja broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda na cestama za 50 posto.
Broj smrtnih slučajeva na cestama ponešto se od 2019. godine smanjio u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji, te u Irskoj, Latviji, Nizozemskoj, Slovačkoj i Švedskoj, ali je pad broja smrtnih slučajeva prošle godine u odnosu na pretprošlu vrlo mali.
Prema dostupnim podacima na razini EU-a za 2022. godinu, 52 posto smrtnih slučajeva u cestovnom prometu zabilježeno je na ruralnim cestama, u urbanim područjima 38 posto i 9 posto na autocestama.
Trend broja poginulih biciklista na cestama EU-a ozbiljan je problem: u 2022. poginulo je više od 2000 biciklista. To je jedina glavna skupina sudionika u cestovnom prometu koja nije zabilježila znatan pad broja smrtnih slučajeva tijekom posljednjeg desetljeća.
Uzrok tome je, među ostalim, nedostatak odgovarajuće infrastrukture i problematično ponašanje svih sudionika u cestovnom prometu, kao što su prekoračenje brzine, odvraćanje pozornosti i vožnja pod utjecajem alkohola i droga.
Tri četvrtine, 77 posto poginulih na cestama su muškarci. Osobe starije od 65 godina izložene su većem riziku jer su činile 29 posto svih smrtnih slučajeva na cestama, dok čine 21 posto stanovništva. Slično tome, mladi u dobi od 18 do 24 godine činili su 12 posto smrtnih slučajeva na cestama, ali 7 postos tanovništva.
Putnici u automobilima (vozači i putnici) činili su 45 posto svih smrtnih slučajeva, dok su pješaci činili 18 posto, korisnici motornih vozila na dva kotača (motori i mopedi) 19 posto, a biciklisti 10 posto.
EU je 2018. postavio cilj smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama za 50 posto, a prvi put i teških ozljeda, do 2030.
