Dok se suočavamo s enormnim porastom cijena goriva zbog rata na Bliskom istoku, vlade drugih zemalja uvode nove mjere zaštite potrošača, a vlasti u Bosni i Hercegovini šute.
Naime, Vlada Srbije zabranila je izvoz nafte i naftnih derivata do 19. ožujka, dok je Hrvatska ponovno uvela regulaciju maloprodajnih cijena benzina i dizela, podižući cijenu za nekoliko centi, ali s jasnim ciljem zaštite građana od naglih poskupljenja.
U BiH je, međutim, situacija potpuno drugačija: cijene goriva mijenjaju se iz dana u dan, a dizel je već dosegao 2,90 KM po litri. Građani se suočavaju s dnevnim poskupljenjima, dok vlast šuti, pretvarajući se da se ništa ne događa, kao da čekaju da kriza prođe ili da se ljudi jednostavno naviknu na nove cijene.
-Naš ključni problem je odsutnost sinkronizacije i vjerojatno nedostatak reakcije na pritisak javnosti. Ako se ovaj trend nastavi, a posebno jer nažalost postoji situacija gdje se stvarnim povećanjima dodaju spekulativni motivi, to će rezultirati drastičnijim rastom nego što bi trebao biti – kaže ekonomist Predrag Mlinarević.
Dodaje da bi u takvim okolnostima bilo potrebno razmotriti mogućnost promjene zakona o trošarinama, tako da Vijeće ministara BiH ima diskrecijsko ovlaštenje uvesti privremeno smanjenje trošarina, na primjer na dva mjeseca, kako bi se ublažio utjecaj globalnih tržišnih šokova i geopolitičkih napetosti na cijenu goriva u zemlji.
-S druge strane, svako smanjenje trošarina znači i smanjenje proračunskih prihoda, koji bi onda bili manje operativni. Možda bi se vlada vodila motom da će početna buka u javnosti proći i da će se narod naviknuti, pa ne bi morali smanjivati trošarine niti smanjivati sredstva u proračunu koja mogu operativno koristiti – dodaje Mlinarević.
Prema njegovim riječima, potrebno je donositeljima odluka dati fleksibilne instrumente, kako bi u slučaju izvanrednih šokova mogli privremeno smanjiti vrijednost trošarine, ali na ograničeno vrijeme – na kvartal ili dva mjeseca.
Na pitanje bi li robne rezerve pomogle u takvim situacijama, Mlinarević kaže: „Robne rezerve je uvijek dobro imati, jer u slučaju potpunog prekida opskrbe mogu spriječiti paralizu života i nagle skokove cijena uzrokovane špekulacijama i panikom.“
Ističe da stalna intervencija putem tržišta nije realna zbog obujma potrošnje, ali da robne rezerve mogu poslužiti kao sigurnosni tampon dok se ne uvedu sistemska rješenja.
Dok regija reagira, građani Bosne i Hercegovine svakodnevno plaćaju cijenu nedjelovanja vlade. Ne postoje sustavna rješenja i fleksibilni instrumenti koji bi ublažili buduće krize, a upravo su oni ti koji bi mogli spriječiti slične situacije u budućnosti.
Pogoršanjem situacije na Bliskom istoku, naftne kompanije su odmah počele povećavati cijenu goriva: litra dizela poskupjela je za 60 feninga, odnosno oko 25%, od početka ožujka. Početkom ožujka litra je u prosjeku koštala 2,3 KM, dok je trenutno prosječna cijena dizela oko 2,7 KM, a na nekim pumpama gorivo poskupljuje i do gotovo 2,9 KM.
Od prošlog tjedna potrošači su panično počeli gomilati zalihe, što je drastično povećalo prodaju goriva. Kako je potvrdila Grupa za trgovinu naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske, potrošnja se u proteklih 7 dana udvostručila.
Građani masovno toče gorivo u kanistere, kako bi se osigurali u slučaju eventualne nestašice i uštedjeli novac s obzirom na česta poskupljenja.
Prema ranijim podacima, građani Srpske godišnje kupe oko 610 milijuna litara goriva, odnosno 1,7 milijuna litara dnevno, od čega je 80% dizel. Kada je situacija redovna, dnevna potrošnja dizela je oko 1,3 milijuna litara, a sada je otprilike 2,6 milijuna litara dnevno.
U samo 7 dana potrošači su kupili oko 18,2 milijuna litara dizela, što znači da su potrošili otprilike 50 milijuna KM.
Vlast broji ekstra prihode u proračun i to je nešto čime će se uskoro početi hvaliti javnosti. Nažalost, to je bh. realnost.