Vlada Federacije BiH danas je na sjednici u Tuzli, na prijedlog premijera Federacije Bosne i Hercegovine Nermina Nikšića, Zaključkom prihvatila Informaciju o implikacijama najavljenog uvođenja carina Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini s Inicijativom o pokretanju razgovora i aktivnosti na zaključivanju Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama. Zadužen je federalni premijer da potpiše tekst Inicijative, koju će Glavno tajništvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine uputiti Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
Inicijativom se od predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine traži da, u skladu sa svojim nadležnostima, odnosno nadležnostima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, pokrene aktivnosti na eventualnom sklapanju Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama, poštujući odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i drugih dokumenata koji reguliraju prava i obveze Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji.
U prihvaćenoj Informaciji o implikacijama najavljenog uvođenja carina Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini, između ostalog, podsjeća se da su Sjedinjene Američke Države 2. travnja ove godine uvele carine od deset posto na svu uvezenu robu, te posebne carinske stope za zemlje s kojima ostvaruju vanjskotrgovinski deficit, uključujući i Bosnu i Hercegovinu za čije proizvode se predlaže uvođenje carina od 35 posto. Također je navedeno da je SAD 9. travnja ove godine suspendirao nove carine na 90 dana.
U Informaciji je navedeno da podaci o obimu razmjene sa SAD-om, u odnosu na ukupnu vanjskotrgovinsku razmjenu BiH, govore da ona čini oko jedan posto, te da je ukupan izvoz u 2024. godini u SAD iznosio 234,5 milijuna KM, dok je u istom vremenskom intervalu uvoz iznosio 190 milijuna KM. Podaci obrađeni prema metodologiji Eurostata pokazuju da u razmjeni sa SAD-om imamo vanjskotrgovinski deficit, a ne suficit.
Također je navedeno da su predmetne carine, bez obzira što su suspendirane na rok od 90 dana, već samom objavom stvorile dodatni pritisak na svjetsku ekonomiju, te da bi posljedično, ukoliko bi službeno stupile na snagu, imale negativne izravne i neizravne posljedice i na ekonomiju BiH. Pojašnjeno je da će se izravan utjecaj očitovati u negativnim implikacijama za pojedine industrijske sektore, prvenstveno namjensku industriju, zatim metalnu i elektroindustriju, kemijsku industriju te manjim dijelom prehrambenu i drvnu industriju. Neizravni utjecaj bit će puno veći, s obzirom da se radi o carinama prema Europskoj uniji, našem najvažnijem trgovinskom partneru, što će se odraziti na dodatno smanjenje potražnje za našim proizvodima i uslugama.
Ne dovodeći u pitanje ponovno aktiviranje spornih tarifa, smatra se nužnim što hitnije poduzeti aktivnosti koje će biti usmjerene na iznalaženje obostrano korisnih rješenja, s obzirom da je SAD jedan od naših najvećih saveznika i iskren prijatelj, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
