Službena procjena institucija BiH, odnosno Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, prema kojoj u inozemstvu u ovom trenutku živi oko 2,2 milijuna ljudi podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, kao i podaci prema kojima se kroz tekuće transfere u financijske tokove BiH unese više od 5 milijardi maraka godišnje, a kroz poslovna partnerstva i investicije znatno više, jasan su signal da institucije vlasti u zemlji moraju raditi na izgradnji što produktivnijih odnosa s dijasporom, piše Večernji list BiH.
Stoga ohrabruje informacija prema kojoj je Vijeće ministara BiH na svojoj posljednjoj sjednici prije nekoliko dana donijelo odluku o formiranju Međuresorne radne skupine za izradu Okvirnog zakona o suradnji s iseljeništvom institucija Bosne i Hercegovine, uz prihvaćene prijedloge Odbora za unutarnju politiku.
U ovu radnu skupinu imenovani su predstavnici državnih ministarstava za ljudska prava i izbjeglice, vanjskih poslova, civilnih poslova, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa te agencija za unaprjeđenje inozemnih ulaganja, za zapošljavanje i za statistiku Bosne i Hercegovine, kao i Direkcije za ekonomsko planiranje BiH. Međuresorna radna skupina dužna je pripremiti nacrt Okvirnog zakona o suradnji s iseljeništvom institucija Bosne i Hercegovine u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu odluke, nakon čega će ga dostaviti na razmatranje Vijeću ministara BiH.
Pitanje ojačavanja suradnje s iseljeništvom kroz zakonsko rješenje kruna je aktivnosti koje bi trebale rezultirati produktivnijim odnosima, uključujući i prijenos znanja iz dijaspore u izgradnji domaćih gospodarskih i dopuštenih kapaciteta, ali i snažnijim lobiranjem, poglavito u poslovnim zajednicama zemalja Europske unije, za investiranje u BiH.
Naravno, temelj svega je činjenica da iz godine u godinu rastu financijski utjecaji dijaspore na ukupne novčane tokove u BiH, ali i na osnaživanje životnog standarda velikog broja obitelji. Večernji list je nedavno iz Centralne banke BiH dobio informaciju prema kojoj je vidljiv daljnji porast iznosa transfera iz inozemstva, pa je tako u prva dva tromjesečja 2024., odnosno u pola godine, dosegnuo dvije milijarde i 685 milijuna maraka, a od toga najveći je iznos išao na osobne transfere, odnosno novčane doznake iz inozemstva, što je u praksi način materijalne, odnosno financijske pomoći iseljenika svojim obiteljima. Tako su iseljenici kroz osobne transfere za pola godine poslali doma milijardu i 968 milijuna maraka, dok su u istom razdoblju godinu prije poslali malo više od milijardu i 764 milijuna maraka.
Druga stavka po vrijednosti su ostali tekući transferi koji su iznosili 717,3 milijuna maraka (u istom razdoblju prethodne godine iznosili 662,4 milijuna maraka), a od tog je iznosa najveći dio otišao na socijalna davanja, odnosno po staroj metodologiji mirovine iz inozemstva, i to oko 647,9 milijuna konvertibilnih maraka. Dakle, zaključak je kako bi iznosi transfera iz inozemstva mogli biti 5,4 milijarde maraka za godinu dana, a od toga izravna podrška obiteljima mogla bi se približiti iznosu od 4 milijarde maraka, piše Večernji list BiH.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH), ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM i bili su za 307 milijuna KM veći u odnosu na 2022. godinu. Ovo je tek površinski sloj potencijalne snage dijaspore kada govorimo o ekonomskoj slici BiH. Onaj drugi, mnogo dublji, odnosi se na tematiku ulaganja dijaspore, kako izravno kroz vlastiti angažman tako i kroz ostvarivanje komunikacije s poslovnom zajednicom zemlje u kojoj trenutačno živi.
U okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice dostupan je i poseban interaktivni portal za dijasporu, a na kojemu je moguće pronaći i registar organizacija u iseljeništvu, dok je navedeno ministarstvo nedavno raspisalo i javni poziv za prikupljanje prijava stručnjaka iz iseljeništva, kao i institucija i javnih ustanova iz BiH, za sudjelovanje u programu koji se odnosi na prijenos znanja, vještina i iskustava iz iseljeništva. Napore u postavljanju tješnjih veza s iseljeništvom pronalazimo i na drugim razinama vlasti. U tom procesu posebno su angažirane jedinice lokalne samouprave, koje na izravan način mogu prepoznati i naglasiti potrebe koje svaka općina i grad ima, a koje bi iseljenici mogli podržati kroz različite aktivnosti.
