Dvadeset i četiri tisuće osoba u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) evidentirano je u Službi za zapošljavanje. Oni tvrde da se broj nezaposlenih u zadnjih 10 godina smanjuje, ali je problem što je tim ljudima potrebna prekvalifikacija za tržište rada. Zbog neusklađenosti obrazovnog sistema sa tržištem rada imamo više od 60 posto osoba sa srednjom stručnom spremom, a potom sa završenim fakultetom bez radnog iskustva.

Struktura nezaposlenih osoba u Hercegovačko neretvanskoj županiji godinama se ne mijenja jer radna snaga, koja čeka na poziv s biroa nije usklađena s potrebama tržišta rada, odnosno njihova znanja i vještine su zastarjeli. 

Glavni problem su tromost formalnog obrazovnog sustava, a za uvođenje novih smjerova u srednje škole potrebna je njegova reforma.

ANITA PERIĆ, Služba za zapošljavanje HNŽ

“Tržište se jako brzo mijenja, ekonomija se modernizira, sve su veći zahtjevi po pitanju brzog stjecanja znanja i vještina za tehnologije koje su uvedene. Tu, u biti, u cijelu priču treba uskočiti cjeloživotno obrazovanje i formiranje neformalnog sustava obrazovanja za odrasle osobe.” 

ADNAN VELAGIĆ, ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ

“To je problem za koji treba dosta dosta vremana da bi se riješio i problem koji ne može samo Ministarstvo obrazovanja riješiti. Mi smo nedavno u razgovorima s određenim institucijama i nevladinim organizacijama stupili u razgovore oko uvođenja programa prekvalifikacija.”

Dio rješenja mogao bi biti dualni sustav obrazovanja, kažu stručnjaci. Takav sustav podrazumijeva više praktične nastave u obrazovanju, što doprinosi i većoj stručnoj osposobljenosti onih koji završe srednje škole. Ekonomski analitičari smatraju da država treba pratiti svjetske trendove na tržištu rada.

IGOR ŽIVKO, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru

“Mi bismo trebali već u srednjim školama, odnosno na fakultetima raditi karijerno savjetovanje, usmjeravanje, nuditi jednu paletu zanimanja, promob+virati nova zanimanja koja su u trendu te digitalizacije, nuditi znanja i vještine iz tih polja. Tu bi trebali početi, onda naravno stimulirati kroz različite financijske mogućnosti upravo to područje.”

U resornom županijskom ministarstvu tvrde da nemaju dovoljno kapaciteta da ovaj problem žurno riješe, jer su tek od ove godine dali upute školama da izvrše prekvalifikacije zanimanja. Nadaju se da će se ovo pitanje riješiti u idućih pet godina, piše BHRT.

Dvadeset i četiri tisuće osoba u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) evidentirano je u Službi za zapošljavanje. Oni tvrde da se broj nezaposlenih u zadnjih 10 godina smanjuje, ali je problem što je tim ljudima potrebna prekvalifikacija za tržište rada. Zbog neusklađenosti obrazovnog sistema sa tržištem rada imamo više od 60 posto osoba sa srednjom stručnom spremom, a potom sa završenim fakultetom bez radnog iskustva.

Struktura nezaposlenih osoba u Hercegovačko neretvanskoj županiji godinama se ne mijenja jer radna snaga, koja čeka na poziv s biroa nije usklađena s potrebama tržišta rada, odnosno njihova znanja i vještine su zastarjeli. 

Glavni problem su tromost formalnog obrazovnog sustava, a za uvođenje novih smjerova u srednje škole potrebna je njegova reforma.

ANITA PERIĆ, Služba za zapošljavanje HNŽ

“Tržište se jako brzo mijenja, ekonomija se modernizira, sve su veći zahtjevi po pitanju brzog stjecanja znanja i vještina za tehnologije koje su uvedene. Tu, u biti, u cijelu priču treba uskočiti cjeloživotno obrazovanje i formiranje neformalnog sustava obrazovanja za odrasle osobe.” 

ADNAN VELAGIĆ, ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ

“To je problem za koji treba dosta dosta vremana da bi se riješio i problem koji ne može samo Ministarstvo obrazovanja riješiti. Mi smo nedavno u razgovorima s određenim institucijama i nevladinim organizacijama stupili u razgovore oko uvođenja programa prekvalifikacija.”

Dio rješenja mogao bi biti dualni sustav obrazovanja, kažu stručnjaci. Takav sustav podrazumijeva više praktične nastave u obrazovanju, što doprinosi i većoj stručnoj osposobljenosti onih koji završe srednje škole. Ekonomski analitičari smatraju da država treba pratiti svjetske trendove na tržištu rada.

IGOR ŽIVKO, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru

“Mi bismo trebali već u srednjim školama, odnosno na fakultetima raditi karijerno savjetovanje, usmjeravanje, nuditi jednu paletu zanimanja, promob+virati nova zanimanja koja su u trendu te digitalizacije, nuditi znanja i vještine iz tih polja. Tu bi trebali početi, onda naravno stimulirati kroz različite financijske mogućnosti upravo to područje.”

U resornom županijskom ministarstvu tvrde da nemaju dovoljno kapaciteta da ovaj problem žurno riješe, jer su tek od ove godine dali upute školama da izvrše prekvalifikacije zanimanja. Nadaju se da će se ovo pitanje riješiti u idućih pet godina, piše BHRT.