Tržište duhana, kao i duhanskih i nikotinskih proizvoda u Bosni i Hercegovini, suočava se s brojnim izazovima, od ilegalne prodaje do sve manjeg broja proizvođača. Istraživanja su pokazala da ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda u zemlji iznosi čak 35 posto, dok broj proizvođača konstantno opada zbog visokih troškova proizvodnje i nedostatka radne snage.

Jedan od rijetkih preostalih uzgajivača duhana u Semberiji i Posavini je Jovica Savić iz sela Ljeljenča. Od nekadašnjih 400 proizvođača u regiji, danas ih je ostalo samo 100. „Prije smo se bavili proizvodnjom u znatno većem obujmu, sad smo smanjili. Prije smo sadili preko 100, 150 dunuma, a sada smo smanjili na 30-40 dunuma,“ objašnjava Savić, ističući da proizvodnja duhana više nije rentabilna.

Potvrdu o teškoj situaciji u duhanskom sektoru daje i bijeljinsko poduzeće koje se bavi organiziranom proizvodnjom duhana. „Od četiri tvrtke koje su nekada radile, sada smo ostali jedini u organiziranoj proizvodnji,“ izjavio je Čedo Gotovčević, ravnatelj poduzeća iz Bijeljine. Gotovčević dodaje kako problemi dolaze i zbog neuređenog stanja u duhanskoj industriji, „ostali smo bez tvornica i izgubili smo domaće tržište, a siva ekonomija dodatno pogoršava situaciju jer nemamo odgovarajuću kvalitetu duhana i suočavamo se s problemima zbog dispariteta cijena.“

Slično mišljenje dijeli i tehnolog Milenko Todorović, koji navodi kako proizvodnja pada jer postoje veliki problemi u svim segmentima, od nedostatka radne snage do nabave repromaterijala.

Osim smanjenja broja proizvođača i rastućih troškova proizvodnje, tržište se suočava s ogromnim problemom ilegalne potrošnje. Prema istraživanju koje je prošle godine proveo IPSOS, ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda u zemlji iznosi 35%, a ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana dosegnula je preko 2000 tona, što je 11 posto manje nego godinu ranije, ali još uvijek znatno više nego prethodnih godina. Čak 97% korisnika rezanog duhana odlučuje se za ilegalni proizvod.

U borbi protiv crnog tržišta, osim SIPE i Granične policije, aktivno je uključena i Uprava za indirektno oporezivanje. Glasnogovornica Uprave, Darjana Maglov, istaknula je kako su zabilježeni značajni rezultati kada je riječ o privremenom oduzimanju duhana i duhanskih prerađevina koji nisu obilježeni akciznom markicom. „U 2023. godini izdano je čak 58% više akciznih markica u odnosu na 2020. godinu,“ navodi Maglov, dodajući kako je ovaj podatak pokazatelj pojačanih aktivnosti uprave u suzbijanju nelegalne prodaje, što je rezultiralo značajnim zapljenama.

Prosječna cijena nelegalnih cigareta u Bosni i Hercegovini sada se približava cijeni legalnih, iznoseći oko 4,3 KM. Procjenjuje se da crno tržište duhana zemlji nanosi gubitke od oko 400 milijuna KM godišnje.

Tržište duhana, kao i duhanskih i nikotinskih proizvoda u Bosni i Hercegovini, suočava se s brojnim izazovima, od ilegalne prodaje do sve manjeg broja proizvođača. Istraživanja su pokazala da ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda u zemlji iznosi čak 35 posto, dok broj proizvođača konstantno opada zbog visokih troškova proizvodnje i nedostatka radne snage.

Jedan od rijetkih preostalih uzgajivača duhana u Semberiji i Posavini je Jovica Savić iz sela Ljeljenča. Od nekadašnjih 400 proizvođača u regiji, danas ih je ostalo samo 100. „Prije smo se bavili proizvodnjom u znatno većem obujmu, sad smo smanjili. Prije smo sadili preko 100, 150 dunuma, a sada smo smanjili na 30-40 dunuma,“ objašnjava Savić, ističući da proizvodnja duhana više nije rentabilna.

Potvrdu o teškoj situaciji u duhanskom sektoru daje i bijeljinsko poduzeće koje se bavi organiziranom proizvodnjom duhana. „Od četiri tvrtke koje su nekada radile, sada smo ostali jedini u organiziranoj proizvodnji,“ izjavio je Čedo Gotovčević, ravnatelj poduzeća iz Bijeljine. Gotovčević dodaje kako problemi dolaze i zbog neuređenog stanja u duhanskoj industriji, „ostali smo bez tvornica i izgubili smo domaće tržište, a siva ekonomija dodatno pogoršava situaciju jer nemamo odgovarajuću kvalitetu duhana i suočavamo se s problemima zbog dispariteta cijena.“

Slično mišljenje dijeli i tehnolog Milenko Todorović, koji navodi kako proizvodnja pada jer postoje veliki problemi u svim segmentima, od nedostatka radne snage do nabave repromaterijala.

Osim smanjenja broja proizvođača i rastućih troškova proizvodnje, tržište se suočava s ogromnim problemom ilegalne potrošnje. Prema istraživanju koje je prošle godine proveo IPSOS, ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda u zemlji iznosi 35%, a ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana dosegnula je preko 2000 tona, što je 11 posto manje nego godinu ranije, ali još uvijek znatno više nego prethodnih godina. Čak 97% korisnika rezanog duhana odlučuje se za ilegalni proizvod.

U borbi protiv crnog tržišta, osim SIPE i Granične policije, aktivno je uključena i Uprava za indirektno oporezivanje. Glasnogovornica Uprave, Darjana Maglov, istaknula je kako su zabilježeni značajni rezultati kada je riječ o privremenom oduzimanju duhana i duhanskih prerađevina koji nisu obilježeni akciznom markicom. „U 2023. godini izdano je čak 58% više akciznih markica u odnosu na 2020. godinu,“ navodi Maglov, dodajući kako je ovaj podatak pokazatelj pojačanih aktivnosti uprave u suzbijanju nelegalne prodaje, što je rezultiralo značajnim zapljenama.

Prosječna cijena nelegalnih cigareta u Bosni i Hercegovini sada se približava cijeni legalnih, iznoseći oko 4,3 KM. Procjenjuje se da crno tržište duhana zemlji nanosi gubitke od oko 400 milijuna KM godišnje.