Kineski predsjednik Xi Jinping boravi ovaj tjedan u Moskvi i zajedno s Vladimirom Putinom prisustvuje vojnom mimohodu kojim Moskva opet pokazuje svoju vojnu silu, osobito i gostu iz Pekinga, piše DW. Nakon parade, Xi je u Kremlju izjavio da Peking stoji “rame uz rame” s Moskvom protiv „hegemonističkog nasilništva“ – jasna poruka usmjerena protiv carinskog pritiska američkog predsjednika Donalda Trumpa i zapadnih sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. „Međusobno povjerenje između Kine i Rusije sve je dublje, a pragmatična suradnja stvara neraskidivu vezu“, rekao je Xi.
Björn Alexander Düben, stručnjak za rusko-kineske odnose sa Sveučilišta Jilin u Kini, smatra da Xijeva posjeta ima „visoko simbolično značenje“, istaknuvši da je, osim brazilskog predsjednika Lule da Silve, Xi bio jedini svjetski čelnik koji je prisustvovao paradi.
Düben navodi da između dvojice čelnika postoji „osobna povezanost“ te da Xi „posvećuje više vremena komunikaciji s Putinom nego s bilo kojim drugim svjetskim liderom“.
I ovo je bila prilika za potpisivanje brojnih sporazuma između Kine i Rusije.
Kako zapadne sankcije guše rusko gospodarstvo zbog rata u Ukrajini, Moskva se sve više oslanja na Peking kao na ključnog partnera za izvoz energenata i sirovina.
Kina je postala glavni gospodarski partner Rusije, s trgovinskom razmjenom koja je prošle godine narasla na oko 216 milijardi eura. U veljači 2022. dvije su države potpisale„partnerstvo bez ograničenja“ na gospodarskoj, vojnoj i diplomatskoj razini kako bi se suprotstavile zapadnom utjecaju.
Od početka rata, ruski izvoz u Kinu porastao je za 63% i dosegnuo oko 115 milijardi eura, dok su kineski uvozi ojačali rusko ratno gospodarstvo, još više zbližavajući dvije zemlje.
Umjesto da oslabe pod pritiskom sukoba, kinesko-ruski odnosi doživjeli su uzlet. Iako Peking službeno proglašava neutralnost, sklopio je povoljan dogovor s Kremljom kupujući rusku naftu i plin po sniženim cijenama, dok su europske zemlje smanjivale ovisnost. Rusija je sada glavni kineski dobavljač sirove nafte, s udjelom od otprilike petine ukupnog uvoza.
Dvije sile dodatno su ojačale vojne veze, češće održavaju zajedničke vojne vježbe i razmjenjuju modernu vojnu tehnologiju. Iako se rusko gospodarstvo pokazalo otpornijim na zapadne sankcije nego što su mnogi predviđali, bez kineske potpore Moskva bi se našla u „ozbiljnim problemima“, rekao je Düben za DW.
Stare tenkove kao što je T-34 je Mao još moljakao Moskvu da ih pošalje u pomoć, ali današnje moderno rusko oružje bi jedva bilo i moguće bez pomoći Pekinga.
Osim veće trgovine energentima, Düben kaže da je Kina omogućila Rusiji pristup industrijskim proizvodima i tehnologijama koje sama ne može proizvesti, a koje joj Zapad više ne izvozi. Prema njegovim riječima, bez kineske robe “dvostruke namjene”, dakle i civilne i vojne, „ruske oružane snage vjerojatno ne bi mogle nastaviti vojnu kampanju protiv Ukrajine”.
Jedan od ciljeva Trumpovih carina na kineski uvoz bio je natjerati Peking u defanzivu u odnosu na Washington i ostatak svijeta. No Kina je uzvratila, upozoravajući države koje se žure sklapati trgovinske sporazume s SAD-om da ne potkopavaju kineske interese. U odnosima s Washingtonom, Peking ostaje prkosan, ali proračunat.
„Kina se pozicionira kao stabilna protuteža nepredvidivoj, protekcionističkoj Americi, ističući savez s Moskvom kao temelj globalne stabilnosti“, izjavio je Düben.
Kijev tvrdi kako pomoć Kine Rusiji daleko premašuje gospodarsku pomoć: na konferenciji za novinare je predstavila dva zarobljenika i navodna državljana Kine.
S obzirom na to da su američke carine na kinesku robu dosegnule rekordne visine, a američko tržište zatvoreno za kineske izvoznike, oni možda sve više gledaju prema Rusiji, iako je to tržište mnogo manje i platežno daleko slabije od američkog. Ipak, suočeni su i sa mogućim američkim kaznama za tvrtke trećih zemalja koje ipak posluju s Rusijom. Zbog toga se mnoge kineske banke nećkaju u suradnji s ruskim partnerima.
„Te sekundarne sankcije predstavljaju ozbiljan izvor napetosti u kinesko-ruskoj trgovini i znatnu prepreku daljnjem širenju trgovinskih odnosa”, smatra Düben. „Ali kako trgovinski odnosi sa SAD-om postaju sve manje atraktivni za Kinu, kineske banke i tvrtke mogle bi biti sklonije ignoriranju američkih prijetnji sankcijama u suradnji s Rusijom.“
Ranije ove godine sekundarne su sankcije nakratko poremetile izvoz ruske nafte u Kinu, kada je američko Ministarstvo financija sankcioniralo 183 broda, dvije velike ruske naftne kompanije i povezane tvrtke. Taj je udar doveo do pada ruskog izvoza sirove nafte u Kinu za 18% u veljači. No zahvaljujući kineskom rješenju koje uključuje alternativne brodove i platne sustave, ruska „flota iz sjenke” nastavila je izvoz.
Kina je i aktivno pomogla zaobići sankcije ruskoj “sivoj floti” kojom izvozi naftu u inozemstvo
Iako Düben napominje kako bi veći fokus na Rusiju mogao dodatno potaknuti trgovinu, očekuje da će taj rast „ipak ostati skroman“ u usporedbi s kineskom globalnom trgovinom.
Središnja tema razgovora Putina i Xija tijekom kineske posjete bio je planirani plinovod Snaga Sibira 2, koji bi trebao godišnje isporučivati 50 milijardi kubičnih metara ruskog plina iz Jamala u sjeverozapadnom Sibiru u Kinu preko Mongolije.
Moskva godinama neumorno pokušava privući Peking da zaključi projekt, ali trasa plinovoda još nije dogovorena, što pokazuje kinesku pregovaračku nadmoć. Ruski ministar energetike Sergej Civiľov izjavio je u četvrtak da su pregovori u „aktivnoj fazi“, iako je malo vjerojatno da će dogovor biti postignut tijekom Xijeve posjete.
Ovaj neuravnoteženi odnos jasno pokazuje slabljenje ruske pregovaračke moći u partnerstvu kojim dominira Peking, potvrđujući kinesku prevlast dok se Moskva sve više priklanja njegovim globalnim ambicijama, piše DW.
„S obzirom na totalnu ovisnost Rusije o Kini, Moskva je sve više vezana uz kineske interese i sada sve više zauzima položaj onoga koji mora moliti za podršku“, zaključuje Düben.
