Na cestama u Republici Srpskoj prošle godine dogodilo se 112 prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama, što je za 24,4 posto više nego godinu ranije, dok je broj poginulih povećan za 35 osoba i iznosio je 129.
Ovo su podaci Ministarstva unutarnjih poslova RS po kojima je najčešći uzrok prometnih nesreća sa smrtno stradalim neprilagođena i nepropisna brzina kretanja, koja je evidentirana u 46 posto slučajeva. Slijede greške u vezi sa stranom kretanja vozila sa 28,3 posto, nepoštovanje prvenstva prolaza sa 5,3 posto, te upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola sa više od 1,5 promila u 4,4 posto slučajeva.
Najveći broj smrtnih stradanja zabilježen je na magistralnim putevima, gdje je poginulo 74 ljudi ili 57,4 posto od ukupnog broja poginulih u prometu.
Sudski vještak prometne struke Nikola Ćopić za Fenu je ocijenio da podaci nadležnih institucija godinama ukazuju na isti problem, odnosno brzinu kao dominantan faktor rizika u saobraćaju.
- Izvještaji MUP-a i drugih relevantnih institucija pokazuju da se najveći broj saobraćajnih nezgoda događa zbog prekoračenja dozvoljene brzine i neprilagođene brzine uvjetima na putu. Dakle, u više od 90 posto nezgoda kao uzročni faktor javlja se čovjek – rekao je Ćopić.
On je podsjetio da istraživanja pokazuju da svaki drugi vozač na cestama u RS prekoračuje dozvoljenu brzinu kretanja, dok se sigurnosni pojas koristi u oko 67 posto slučajeva.
Prema njegovom mišljenju, potrebno je sistemski upravljati brzinama kretanja, jer upravo brzina najčešće određuje težinu posljedica prometnih nezgoda.
Komentarirajući zakonske novine po kojima se od 27. svibnja primjenjuju kazne za obijesnu vožnju do 5.000 KM, a policiji su data ovlaštenja da višestrukim povratnicima na licu mjesta privremeno oduzme vozilo, Ćopić je rekao da bi takve mjere mogle dati kratkoročne rezultate.
- Represivne mjere mogu imati efekta dok se vozači ne prilagode novim pravilima, ali bez kontinuirane prevencije i edukacije, posebno najmlađih sudionika u prometu, teško je očekivati značajnije smanjenje broja poginulih i teško ozljeđenih – rekao je Ćopić.
On je dodao da bi unapređenje sistema obuke vozača trebalo da bude jedan od prioriteta, upozoravajući da se teorijska nastava često svodi na memoriranje pitanja potrebnih za polaganje ispita, umjesto na stjecanje stvarnog znanja i razumijevanja sigurnog ponašanja u prometu.
Izvještaj MUP-a pokazuje i da je prošle godine povećan broj prometnih nezgoda koje su izazvali vozači sa manje od dvije godine vozačkog iskustva, i to za 34,2 posto. Istovremeno je više nego udvostručen broj vozača koji su izazvali nezgode pod utjecajem opijata, dok je za 16,2 posto povećan broj vozača koji su upravljali vozilom prije sticanja prava na upravljanje.
Tijekom 2025. godine evidentirano je ukupno 13.483 prometnih nezgoda, a najviše ih se dogodilo u kolovozu i listopadu. Najveći broj nezgoda zabilježen je petkom, dok se prema vremenu događanja najčešće dešavaju u periodu od 12 do 14 sati.
Prema starosnoj strukturi, među poginulima najviše je bilo lica starosti od 41 do 50 godina, a u prometnim nesrećama život je izgubilo i devet maloljetnika.
Po posljednjim podacima Zavoda za statistiku RS, u prvom tromjesečju ukupan broj prometnim nezgoda je povećan za 29 posto u odnosu na isti period prošle godine. U njima je poginulo 18 osoba i taj broj je isti kao i lani u prva tri mjeseca, dok je broj povrijeđenih veći za 7,4 posto.
