Udruga “Aarhus centar u BiH” primila je presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine 24. travnja kojom se poništava odluka Vrhovnog suda Republike Srpske o hidroelektrani “Foča” na rijeci Drini.
Godine 2018., “Aarhus centar u BiH” osporio je Odluku o obnovljenoj ekološkoj dozvoli za hidroelektranu “Foča” na rijeci Drini koju je izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS 4. lipnja 2018. godine. Budući da je tužba Aarhus centra odbijena od strane Okružnog suda u Banja Luci, a kasnije i Vrhovnog suda Republike Srpske, konačna pravda je zadovoljena šest godina kasnije pred Ustavnim sudom BiH, koji je utvrdio da je prekršeno pravo žalitelja na pošteno suđenje prema Članku II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i Članku 6, stavku 1. Europske konvencije. Presudom Ustavnog suda BiH, poništena je presuda Vrhovnog suda RS iz 2021. godine, te je slučaj vraćen Vrhovnom sudu RS, koji je dužan donijeti novu odluku o ovom pitanju hitno, kako je navedeno u priopćenju Udruge.
Tužba je podnesena zbog procedurnih nedostataka u Odluci o obnovi ekološke dozvole.
“Osim toga, ‘Elektroprivreda RS’ nije zatražila obnovu ekološke dozvole u zakonskom roku, pa je Ministarstvo trebalo poništiti prethodnu dozvolu budući da izgradnja hidroelektrane nije započela unutar četiri godine od izdavanja dozvole. Umjesto toga, u lipnju 2018. godine izdana je nezakonita Odluka o obnovi ekološke dozvole. Također, javne konzultacije nisu održane sukladno Arhuskoj i Espoo konvenciji, niti u BiH niti u Crnoj Gori. Javne konzultacije održane 2012. godine slabo su bile oglašene, a komentari koje su dostavile nevladine organizacije u BiH i Crnoj Gori nisu uzeti u obzir,” izjavila je Nina Kreševljaković, pravna savjetnica u Aarhus centru u BiH.
Ministarstvo tvrdilo je da studija procjene utjecaja na okoliš za projekt HE “Foča” navodi da neće biti utjecaja na rijeku Taru.
“Ove tvrdnje nisu potkrijepljene nikakvim dokazima, niti su bile raspravljane tijekom konzultacija. S obzirom na to da je Tara glavna pritoka Drine, te da su osim HE ‘Foča’ planirane HE ‘Buk Bijela’ i ‘Paunci’, teško je isključiti potencijalne kumulativne utjecaje ovih velikih hidroelektrana na zaštićeni kanjon Tare, što je spomenuta studija trebala procijeniti,” istaknuli su iz Aarhus centra u BiH.
Napominju da je Drina najznačajnije stanište ugrožene riblje vrste mrene, koja se može pronaći samo u nekim od najčišćih rijeka dunavskog sliva u jugoistočnoj Europi, a također da je na ovom području razvijena turistička ponuda temeljena na raftingu i ribolovu.
“Izgradnja bilo kakve brane na ovoj rijeci uvelike bi ugrozila kvalitetu vode, biološku raznolikost i razvoj turizma,” upozoravaju iz udruga.
