Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučio je na plenarnoj sjednici 18. siječnja da je član zakona kojim se kriminalizira kleveta u Republici Srpskoj neustavan. Ustavni sud BiH je i ukinuo tu odredbu.
Apelaciju je uputio Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH krajem kolovoza prošle godine.
Zvizdić je uputio i zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud BiH obustavio primjenu odredbi kojima se u RS kleveta tretira kao krivično djelo do konačne odluke Ustavnog suda BiH o ustavnost.
Kleveta u RS je kriminalizirana izmjenama entitetskog Krivičnog zakonika, koje su usvojene u Skupštini Republike Srpske u srpnju 2023. godine.
Izmjene su stupile na snagu 26. kolovoza, od kada je kleveta u ovom entitetu i službeno postala krivično djelo.
U tekstu zakona, klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, te su predviđene i novčane kazne od 500 do 3.000 eura.
Kriminalizacija klevete u RS, po Zvizdićevom mišljenju, krši odredbe Ustava BiH koje govore o ljudskim pravima i demokratskim načelima, diskriminaciji, a krše i Europsku konvenciju o ljudskim pravima, te Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima.
Zvizdić je, nakon podnošenja apelacije rekao da bi kriminalizacija klevete u primjeni imala negativne posljedice po slobodu govora na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, a posebno bi bio otežan rad medija.
Narodna skupština RS-a u srpnju 2001. godine prebacila je klevetu iz krivične u građansku oblast i donijela vlastiti Zakon o zaštiti od klevete RS.
Odlukom Paddya Ashdowna, nekadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, i iz Krivičnog zakona Federacije BiH je u studenom 2002. godine izbačeno djelo protiv ugleda i časti.
Koristeći bonske ovlasti Ured visokog predstavnika je, istovremeno, u tom bh. entitetu nametnuo i Zakon o zaštiti od klevete.
Na taj način je BiH, prije više od 20 godina, postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dekriminalizirala klevetu.
