Vremenska prognoza često zna biti osjetljiva stvar, posebno kad meteorolozi “promaše” i na njih se obruše brojni kritičari, nesvjesni kompleksnosti posla kojim se bave.

“Ona je ogromno znanstveno dostignuće, i to podcijenjeno. Meteorološka prognoza je kaotičan sustav, s obzirom na to da i najmanja promjena može imati veliki efekt na ono što će se događati u idućih tri, četiri ili pet dana”, objasnio je Phil Evans, generalni direktor EUMETSAT-a (European Organisation for the Exploitation of Meteorological Satellites), europska agencija za meteorološke satelite, koji iz svemira prate vrijeme i klimu na Zemlji, prenosi N1.

U kalkulaciji vremenskih (ne)prilika u obzir se uzimaju razni parametri, od vlage zraka, temperature zraka, temperature na površini mora, vjetar. Podaci se prikupljaju uz pomoć vremenskih balona, zrakoplova i brodova, meteoroloških uređaja poput morskih plovaka, radara, meteoroloških postaja, automatskih meteoroloških postaja na tlu, odnosno satelita, piše Deutsche Welle.

Upravo sateliti igraju važnu ulogu, kaže Evans. Oni prikupljaju podatke na područjima koja su teško dostupna, na primjer pustinje, prašume ili površina oceana. Tako se osigurava gotovo sveobuhvatni nadzor parametara koji utječu na vremenske prilike u svijetu. Od 1977. Europa raspolaže vlastitim geostacionarnim meteorološkim satelitima koji se zovu Meteosat.

No, mnogo se nade polaže u nove satelite MTG serije, među kojima je onaj prvi MTG-I1 lansiran 13. prosinca prošle godine. Ubuduće, trebalo bi ih biti šest u Zemljinoj orbiti.

Uz pomoć novih MTG-ova bi se još preciznije trebalo pratiti promjene u atmosferi, na kopnenim površinama ili oceanima. Zahvaljujući tim podacima po prvi put bi meteorolozi trebali biti u stanju pratiti kompletan životni ciklus neke oluje. A upravo je to glavni cilj misije MTG-ova: poboljšanje prognoze težih oblika vremenskih neprilika.

Ujedno, početkom lipnja postali su još napredniji jer ih se opremilo s tzv. Lightning Imagerom (LI). To je prvi instrument za kontinuirani nadzor aktivnosti munja. Najkasnije u idućoj godini bi se trebalo početi koristiti podatke LI-ja. A to znači da će meteorolozi na dnevnoj bazi moći posegnuti za tim podacima u izradi svojih prognoza. Čime će postati preciznije…

Vremenska prognoza često zna biti osjetljiva stvar, posebno kad meteorolozi “promaše” i na njih se obruše brojni kritičari, nesvjesni kompleksnosti posla kojim se bave.

“Ona je ogromno znanstveno dostignuće, i to podcijenjeno. Meteorološka prognoza je kaotičan sustav, s obzirom na to da i najmanja promjena može imati veliki efekt na ono što će se događati u idućih tri, četiri ili pet dana”, objasnio je Phil Evans, generalni direktor EUMETSAT-a (European Organisation for the Exploitation of Meteorological Satellites), europska agencija za meteorološke satelite, koji iz svemira prate vrijeme i klimu na Zemlji, prenosi N1.

U kalkulaciji vremenskih (ne)prilika u obzir se uzimaju razni parametri, od vlage zraka, temperature zraka, temperature na površini mora, vjetar. Podaci se prikupljaju uz pomoć vremenskih balona, zrakoplova i brodova, meteoroloških uređaja poput morskih plovaka, radara, meteoroloških postaja, automatskih meteoroloških postaja na tlu, odnosno satelita, piše Deutsche Welle.

Upravo sateliti igraju važnu ulogu, kaže Evans. Oni prikupljaju podatke na područjima koja su teško dostupna, na primjer pustinje, prašume ili površina oceana. Tako se osigurava gotovo sveobuhvatni nadzor parametara koji utječu na vremenske prilike u svijetu. Od 1977. Europa raspolaže vlastitim geostacionarnim meteorološkim satelitima koji se zovu Meteosat.

No, mnogo se nade polaže u nove satelite MTG serije, među kojima je onaj prvi MTG-I1 lansiran 13. prosinca prošle godine. Ubuduće, trebalo bi ih biti šest u Zemljinoj orbiti.

Uz pomoć novih MTG-ova bi se još preciznije trebalo pratiti promjene u atmosferi, na kopnenim površinama ili oceanima. Zahvaljujući tim podacima po prvi put bi meteorolozi trebali biti u stanju pratiti kompletan životni ciklus neke oluje. A upravo je to glavni cilj misije MTG-ova: poboljšanje prognoze težih oblika vremenskih neprilika.

Ujedno, početkom lipnja postali su još napredniji jer ih se opremilo s tzv. Lightning Imagerom (LI). To je prvi instrument za kontinuirani nadzor aktivnosti munja. Najkasnije u idućoj godini bi se trebalo početi koristiti podatke LI-ja. A to znači da će meteorolozi na dnevnoj bazi moći posegnuti za tim podacima u izradi svojih prognoza. Čime će postati preciznije…