UNHCR je 13. lipnja objavio da je šokantnih 120 milijuna ljudi diljem svijeta prisilno raseljeno zbog rata, nasilja i progona, opisujući ovaj rastući broj kao “mračno stanje za svijet”.
Agencija UNHCR-a je istaknula da je globalno prisilno raseljavanje ponovno dosegnulo rekordne razine, s sukobima u mjestima poput Gaze, Sudana i Mjanmara koji su natjerali još više ljudi da napuste svoje domove.
Globalna populacija raseljenih sada je jednaka populaciji Japana, naglašeno je u priopćenju.
“Sukobi i dalje ostaju vrlo, vrlo značajan pokretač masovnog raseljavanja”, rekao je glavni UNHCR-ovac Filippo Grandi novinarima.
Na kraju prošle godine, prema izvješću UNHCR-a, bilo je raseljeno 117,3 milijuna ljudi.
Do kraja travnja taj se broj dodatno povećao, s procijenjenih 120 milijuna ljudi diljem svijeta koji žive u raseljeništvu.
U svom izvještaju o globalnim trendovima prisilnog raseljavanja, UNHCR je primijetio godišnji porast broja prisilno raseljenih osoba tijekom proteklih 12 godina.
UNHCR procjenjuje da je prisilno raseljavanje nastavilo rasti u prva četiri mjeseca 2024. godine te je vjerojatno da je broj raseljenih premašio 120 milijuna do kraja travnja ove godine.
“Ako ne dođe do promjene u međunarodnoj geopolitici, nažalost, predviđam da će ovaj broj nastaviti rasti”, rekao je Grandi, aludirajući na rizik od novih sukoba.
Grandi je za AFP rekao da ga je šokirao visok broj raseljenih osoba kada je preuzeo dužnost prije osam godina. Od tada se taj broj “više nego udvostručio”.
Grandi je istaknuo primjetan porast kriza i naglasio kako klimatske promjene utječu na kretanje stanovništva i dodatno pogoršavaju sukobe.
Prošle godine je UNHCR proglasio 43 izvanredne situacije u 29 zemalja – više od četiri puta uobičajenog broja prije samo nekoliko godina, rekao je novinarima.
Grandi je posebno naglasio “način na koji se vode sukobi… u potpunom nepoštivanju međunarodnog prava i često s posebnom namjerom teroriziranja ljudi”.
“To, naravno, snažno pridonosi još većem raseljavanju”, dodao je.
Grandi je priznao da trenutno postoji malo nade za zaustavljanje ovog trenda.
Od 117,3 milijuna raseljenih ljudi do kraja 2023. godine, 68,3 milijuna bilo je unutarnje raseljeno u vlastitim zemljama, pokazalo je izvješće objavljeno u četvrtak.
U međuvremenu, broj izbjeglica i drugih koji trebaju međunarodnu zaštitu porastao je na 43,4 milijuna, navodi se u izvješću.
UNHCR je odbacio percepciju da svi izbjeglice i drugi migranti idu u bogate zemlje.
“Većina izbjeglica smještena je u zemljama koje su im najbliži susjedi, pri čemu 75 posto boravi u zemljama s niskim i srednjim prihodima koje zajedno proizvode manje od 20 posto svjetskog prihoda”, navodi se.
Građanski rat u Sudanu bio je ključni faktor povećanja raseljavanja.
Od izbijanja rata u travnju 2023. godine između suparničkih generala, raseljeno je više od devet milijuna ljudi, što je dovelo do gotovo 11 milijuna raseljenih Sudanaca do kraja 2023. godine, saopćio je UNHCR. Brojevi i dalje rastu.
Grandi je ukazao na mnoge raseljene osobe koje i dalje bježe u susjedni Čad, koji je primio oko 600.000 Sudanaca u proteklih 14 mjeseci.
“Stotine i stotine ljudi svakodnevno prelaze iz jedne razorene zemlje u jednu od najsiromašnijih zemalja na svijetu”, rekao je za AFP.
U Demokratskoj Republici Kongo i Mjanmaru, milijuni ljudi također su bili unutarnje raseljeni prošle godine zbog intenzivnih sukoba.
A u Gazi, UN procjenjuje da je 1,7 milijuna ljudi – 75 posto populacije – raseljeno zbog rata koji je Izrael započeo prije osam mjeseci nakon napada Hamasa 7. listopada.
Što se tiče trajnog rata u Ukrajini od punog ruskog invazije u veljači 2022. godine, UN procjenjuje da je oko 750.000 ljudi bilo novo raseljeno unutar zemlje prošle godine, s ukupno 3,7 milijuna interno raseljenih osoba registriranih do kraja 2023. godine.
Broj ukrajinskih izbjeglica i tražitelja azila porastao je za više od 275.000 na šest milijuna, navodi se u izvješću.
Sirija i dalje ostaje najveća svjetska kriza po pitanju raseljenih osoba, s 13,8 milijuna ljudi prisilno raseljenih unutar i izvan zemlje, prema UNHCR-u.
