Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (SUM) u ponedjeljak je održana deseta jubilarna Međunarodna znanstvena konferencija „Identiteti – kulture – jezici“, a tema ovogodišnje konferencije bila je „Umjetnost – umjetna inteligencija – umjetna stvarnost“.
– U ovih deset godina istraživali smo razne teme, ovisno o aktualnostima. Tako smo osmu po redu konferenciju vezali uz književnost, a tema je bila „Marulić i njegovo doba“, povodom 500. godišnjice tiskanja Marulićeva djela „Judita“, deveta konferencija bavila se politološkim procesima i politološkim pitanjima. Kad smo razmišljali o temi za ovu godinu odlučili smo se za temu umjetne inteligencije, jer ako 2023. godinu promatramo u kontekstu tehnologije, možemo reći da ju je obilježila upravo umjetna inteligencija – rekao je prodekan za znanost Filozofskog fakulteta Marko Odak.
U radu ovogodišnje konferencije sudjelovalo je više od stotinu predavača iz Estonije, Slovenije, Hrvatske, BiH i ostalih zemalja, što je pokazatelj da je konferencija prepoznata u široj akademskoj i društvenoj zajednici.
– Znanstvena strategija Filozofskog fakulteta i strategija razvoja SUM-a, među ostalim, naglašava važnost uključivanja studenata drugog i trećeg ciklusa, a posebno me veseli što danas među izlagačima imamo studente diplomskog studija i doktorande – naglasio je Odak.
Među predavačima bio je i akademik Drago Štambuk, koji trenutno obnaša funkciju veleposlanika Republike Hrvatske u Iranu.
– Dobio sam čast da danas govorim o zlatnoj formuli hrvatskog jezika „ča-kaj-što“, mom cjeloživotnom projektu koji je 2019 godine proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom RH i stavljen je na nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine. Ta formula spaja hrvatske idiome, jezik je spoznaja. Velika stvar je da je ta formula postala temelj za Zakon o hrvatskom jeziku – kazao je Štambuk.
Drugi plenarni predavač bio je Predrag Pale s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, čovjek koji se smatra „ocem hrvatskog interneta“.
– Suvremene tehnologije prisutne su u svakodnevnom životu i to dobro znamo, a posljednjih godinu dana smo, zapravo, izloženi velikoj medijskoj pažnji usmjerenoj prema umjetnoj inteligenciji. Svatko se pita što će biti s njom, hoćemo li izgubiti svoja radna mjesta i slično. Kao tehnolog koji ima beneficiju pratiti razvoj tehnologije kroz cijelu svoju karijeru, stalno se pitam možemo li predvidjeti i njen društveni utjecaj. Osim nas tehnologa koji razvijamo tehnologiju, izuzetno je važno da se ovim problemom bave i društvene znanosti – kazao je Pale.
Istaknuo je kako tehnologija bitno utječe na to kako živimo.
– Za vrijeme pandemije vidjeli smo da nam je tehnologija pomogla, ali smo s druge strane vidjeli i neke efekte koji nisu baš najbolji. Ja volim reći da je tehnologija pojačalo nečega što radimo. Ako dobro radimo onda ćemo još bolje i obrnuto. Važno je da se tehnologijom bavimo multidisciplinarno – zaključio je Pale.
Organizator konferencije „Umjetnost – Umjetna inteligencija – Umjetna stvarnost“ bio je Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru u suradnji s Fakultetom političkih znanosti i međunarodnih odnosa Sveučilišta Matej Bel u Banskoj Bistrici, Sveučilištem Sjever u Koprivnici, Doktorskom školom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar – Područnim centrom Osijek i Institutom za migracije i narodnosti u Zagrebu.
