Milijuni računala i podataka koje svakodnevno koristimo moraju se negdje fizički pohraniti – u ogromnim podatkovnim centrima koji troše velike količine električne energije i moraju se stalno hladiti. Jedan takav centar najavljen je u blizini Mostara, s procijenjenom vrijednošću od oko 530 milijuna eura i snagom od 100 megavata. Projekt najavljuje američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy, kojoj je povjerena provedba Južne interkonekcije, a čiji su osnivači povezani s krugom bliskim Donaldu Trumpu.
Izgradnja još nije potvrđena, ali već postoje pitanja o energetici, vodi i mogućem korištenju Neretve. Što takav projekt može značiti za Mostar?
Aida Kapetanović, aktivistica Zaklade Studio za društvene promjene – ACT, za N1 je izjavila da su informacije o projektu do sada uglavnom dolazile iz medija.
“Govorimo o projektu koji je još uvijek u fazi razvoja. Nema javno objavljenih tehničkih detalja niti ikakvih rokova”, rekla je Kapetanović.
Prema njezinim riječima, mediji su izvijestili da američka tvrtka AAFS, koju je opisala kao povezanu s Trumpovim suradnicima, želi izgraditi podatkovni centar u blizini Mostara, kao dio šireg paketa koji uključuje Južnu interkonekciju i plinske elektrane.
“Međutim, osim tih izjava u medijima, javnost nema niti jedan službeni dokument, niti jednu studiju utjecaja na okoliš, niti ikakav javni ugovor koji bi mogao potvrditi što se zapravo priprema u Mostaru”, naglasila je.
Pitanja su upućena Gradu Mostaru, Vladi HNŽ-a i Agenciji za vode
Kapetanović kaže da su se građani Mostara i okolice obratili Zakladi, nakon čega su nadležnim institucijama poslali zahtjeve za pristup informacijama.
Poslali su pitanja Gradu Mostaru, Vladi HNŽ i Agenciji za vodno područje Jadranskog mora.
Od Grada Mostara zatražili su informacije o tome je li netko tražio urbanističke uvjete i suglasnosti za izgradnju takvog projekta i koja bi bila njegova točna lokacija.
Vladu HNŽ-a pitali su je li Županija informirana o projektu, jesu li obaviještena nadležna ministarstva, pokreće li se postupak dodjele koncesija, tko je zainteresirani investitor i što bi bio predmet eventualne koncesije.
Agenciji za vodno područje Jadranskog mora upućena su pitanja o mogućim zahtjevima za izdavanje vodnih akata te je li Agencija već izdala mišljenja ili druge akte koji bi se odnosili na korištenje vode za hlađenje takvog objekta.
„Nažalost, još nismo dobili nikakav odgovor“, rekla je Kapetanović, apelirajući na institucije da odgovore i informiraju javnost o tome što se planira u Mostaru.
Koliko bi električne energije trošio podatkovni centar?
Kapetanović je objasnila da podatkovni centri nisu klasični IT objekti, već veliki kompleksi s tisućama servera koji rade bez prekida i zahtijevaju značajne količine energije za rad i hlađenje.
„Objekt od 100 megavata nije običan IT objekt, već teški industrijski i energetski objekt“, rekla je.
Prema njezinoj procjeni, podatkovni centar takve snage mogao bi godišnje potrošiti blizu jednog teravat-sata električne energije.
„To je gotovo između osam i deset posto ukupne godišnje potrošnje električne energije cijele Bosne i Hercegovine“, rekla je Kapetanović.
Istaknula je da tisuće servera generiraju velike količine topline, zbog čega su takvim centrima potrebni sustavi hlađenja koji mogu zahtijevati značajne količine vode i energije.
Što je s Neretvom?
Upravo je pitanje mogućeg korištenja vode iz Neretve izazvalo posebnu zabrinutost.
Kapetanović je rekla da se u najavama spominje korištenje vode iz Neretve za hlađenje centra, ali je istovremeno naglasila da javnosti nisu dostupne informacije koje bi pokazale kako bi sustav hlađenja stvarno izgledao.
“Nažalost, zato nemamo odgovore. Najavljeno je korištenje vode iz Neretve za hlađenje podatkovnog centra, a to, zapravo, izaziva veliku zabrinutost”, rekla je.
Prema njezinim riječima, ako bi se velike količine riječne vode koristile za hlađenje, a zatim vraćale zagrijane i tehnološki promijenjene, to bi predstavljalo rizik za ekosustav i bioraznolikost Neretve.
“Moramo imati tu informaciju – odakle bi, zapravo, došla ta voda za hlađenje tog potencijalnog podatkovnog centra”, naglasila je.
Kapetanović smatra da se stručna javnost mora uključiti u razmatranje projekta, uz objavu što više informacija o njegovim mogućim posljedicama.
„Podatkovni centar nije samo zgrada“
Govoreći o iskustvima iz drugih zemalja, Kapetanović je izjavila da takvi centri mogu zahtijevati velika ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu.
„Primjer iz Hrvatske pokazuje nam da podatkovni centar nije samo jedna zgrada, već ogromna, masovna intervencija u kompletnu energetsku mrežu jedne zemlje“, rekla je.
Prema njezinoj procjeni, potrebno je unaprijed utvrditi tko bi snosio troškove prilagodbe elektroenergetske mreže i moguće rizike koje bi veliki potrošač mogao donijeti sustavu.
„Rizik je da, ako usmjerimo svoje vodne i energetske kapacitete za potrebe hlađenja i napajanja servera, troškove prilagodbe energetske mreže i sve rizike nestabilnosti te mreže mogu platiti građani“, upozorila je.
Jedno od pitanja je kakve bi konkretne koristi imali Mostar i Bosna i Hercegovina od investicije vrijedne oko pola milijarde eura.
Kapetanović je rekla da za sada nema odgovora ni na to pitanje.
“Definitivno investicija od pola milijarde eura zvuči impresivno. Bilo bi jako dobro kada bi donijela neku korist lokalnoj zajednici”, rekla je.
Pozivajući se na primjere iz svijeta, navela je da rad takvih centara uglavnom ne zahtijeva veliki broj zaposlenika.
“Radi se o dvadeset ili trideset specijaliziranih stručnjaka, inženjera, tehničara. Podatkovni centri nisu klasične tvornice koje zapošljavaju stotine ili tisuće radnika”, rekla je.
Stoga, dodaje, treba utvrditi može li projekt doprinijeti razvoju domaće IT industrije, stručnog osoblja i fakulteta ili bi BIH prvenstveno osigurala energiju, vodu i zemljište.
“Nećemo slijepo dati Neretvi vodu, zemlju i potencijalno deset posto električne energije”
Kapetanović kaže da Zaklada namjerava nastaviti tražiti odgovore od institucija, ali i uključiti građane i stručnjake u eventualni proces donošenja odluka.
Kao jedan od razloga za zabrinutost navela je posljedice klimatskih promjena, visokih temperatura, suša i požara kojima je Hercegovina izložena.
Rekla je da se o ekonomskim koristima projekta mora raspravljati zajedno s njegovim mogućim utjecajem na vodne resurse i elektroenergetsku mrežu.
“Ne smijemo dopustiti da naša voda, naša zemlja, naša energija postanu jeftina sirovina za tuđi profit”, rekla je.
Kapetanović je rekla da će tražiti transparentnost i uključivanje javnosti u moguće donošenje odluka.
“Nećemo slijepo dati vodu Neretve i zemlju i potencijalno deset posto električne energije ove zemlje, a onda to postati teret za građane i za našu prirodu”, zaključila je Kapetanović.
Zaklada je pozvala građane, stručnjake, akademsku zajednicu i novinare koji imaju dodatne informacije o projektu da im se jave.
