Izaslanstvo 18 ukrajinskih gradova boravi u studijskom posjetu Bosni i Hercegovini gdje će ih njihovi domaćini, čelnici Sarajeva i Mostara, upoznati s iskustvima u poslijeratnoj obnovi gradova, a razgovarat će se i o primjerima dobre prakse projekata obnove, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.
U Gradskoj vijećnici Mostara goste iz Ukrajine primili su mostarski gradonačelnik Mario Kordić i glavna savjetnica Grada Mostara Radmila Komadina.

U izjavi za novinare Komadina je kazala da je u proteklom ratu 80 posto objekata u Mostaru bilo razrušeno te da mostarska iskustva mogu biti itekako korisna Ukrajincima, iako svi tragovi ratnog razaranja u Mostaru nisu uklonjeni do danas.

– Grad Mostar, nažalost, ni danas nije uspio, 28 godina nakon nesretnog rata, obnoviti sve objekte iz razloga što nema više međunarodnih donacija i što je 2005. godine umjesto UNHCR-a, koji je vodio obnovu zajedno s ostalim međunarodnim organizacijama, obnovu preuzelo Federalno ministarstvo za raseljene i izbjegle, kao i državno ministarstvo, i sredstva koja imamo na raspolaganju su nedostatna da se postupak obnove završi – kazala je Komadina.

Prema pokazateljima iz 2019. godine na području Grad Mostara evidentirano je oko 800 objekata koji čekaju obnovu.

– Svjedoci smo da u Mostar ima još devastiranih građevine koje su zaista ruglo i uspomena na nesretna događanja i što prije se trebaju iznaći sredstva da se njihova obnova završi – zaključila je Komadina.

Zamjenica gradonačelnika ukrajinskog grada Žitomira Svitlana Olshanska kazala je kako je posjet BiH dragocjeno iskustvo za čelnike ukrajinskih gradova.

– Kao što znate, Ukrajina proživljava veoma teške trenutke i za nas je ovaj posjet važna da bi smo dobili informacije o tome kako je BiH preživjela rat, kako su obnovljeni gradovi po završetku rata i da saznamo koje ste vi greške učinili kako ih mi ne bismo ponovili – kazala je Olshanska.

Žitomir je teško stradao na samom početku ruske invazije, a obnova civilne infrastrukture već je krenula uz pomoć europskih sredstava, dodala je Olshanska.

 Izaslanstvo 18 ukrajinskih gradova boravi u studijskom posjetu Bosni i Hercegovini gdje će ih njihovi domaćini, čelnici Sarajeva i Mostara, upoznati s iskustvima u poslijeratnoj obnovi gradova, a razgovarat će se i o primjerima dobre prakse projekata obnove, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.
U Gradskoj vijećnici Mostara goste iz Ukrajine primili su mostarski gradonačelnik Mario Kordić i glavna savjetnica Grada Mostara Radmila Komadina.

U izjavi za novinare Komadina je kazala da je u proteklom ratu 80 posto objekata u Mostaru bilo razrušeno te da mostarska iskustva mogu biti itekako korisna Ukrajincima, iako svi tragovi ratnog razaranja u Mostaru nisu uklonjeni do danas.

– Grad Mostar, nažalost, ni danas nije uspio, 28 godina nakon nesretnog rata, obnoviti sve objekte iz razloga što nema više međunarodnih donacija i što je 2005. godine umjesto UNHCR-a, koji je vodio obnovu zajedno s ostalim međunarodnim organizacijama, obnovu preuzelo Federalno ministarstvo za raseljene i izbjegle, kao i državno ministarstvo, i sredstva koja imamo na raspolaganju su nedostatna da se postupak obnove završi – kazala je Komadina.

Prema pokazateljima iz 2019. godine na području Grad Mostara evidentirano je oko 800 objekata koji čekaju obnovu.

– Svjedoci smo da u Mostar ima još devastiranih građevine koje su zaista ruglo i uspomena na nesretna događanja i što prije se trebaju iznaći sredstva da se njihova obnova završi – zaključila je Komadina.

Zamjenica gradonačelnika ukrajinskog grada Žitomira Svitlana Olshanska kazala je kako je posjet BiH dragocjeno iskustvo za čelnike ukrajinskih gradova.

– Kao što znate, Ukrajina proživljava veoma teške trenutke i za nas je ovaj posjet važna da bi smo dobili informacije o tome kako je BiH preživjela rat, kako su obnovljeni gradovi po završetku rata i da saznamo koje ste vi greške učinili kako ih mi ne bismo ponovili – kazala je Olshanska.

Žitomir je teško stradao na samom početku ruske invazije, a obnova civilne infrastrukture već je krenula uz pomoć europskih sredstava, dodala je Olshanska.