U Srbiji u ponoć počinje izborna šutnja a trajat će do 20 sati u nedjelju kada se završi glasovanje na prijevremenim parlamentarnim izborima.

Prijevremeni parlamentarni izbori raspisani su za 17. prosinca a također će se birati i zastupnici u Skupštini Vojvodine, te vijećnici u 65 općina i gradova, među kojima i u Beogradu.

Oporba, koja je podijeljena u više blokova, vjeruje da može osvoji većinu glasova i to u Beogradu, što bi moglo poremetiti dosad prilično monolitnu vlast koju predvodi koalicija na čelu s SNS-om i srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Vučić, koji je u svibnju formalno odstupio s čela SNS, bezrezervno je od početka kampanje stao uz stranačku izbornu listu koja nosi njegovo ime “Aleksandar Vučić – Srbija ne smije da stane”, a oporba ga optužuje da koristi svoju poziciju u tzv. dužnosničkoj kampanji, koju primjenjuju i ostali dužnosnici, napose ministri u vladi koju kontrolira SNS.

Tijekom kampanje Vučić je dominantna figura i skoro svakodnevno je, čak i u izravnim prijenosima predsjedničkih aktivnosti, u programima televizija s nacionalnim opsegom, podsjeća Hina.

Istodobno, oporba otvoreno sumnja u moguće brojne zlouporabe tijekom izbornog dana, među ostalim i na glasanje “mrtvih duša”, obzirom da su pozivi na glasanje upućeni i na adrese preminulih.

Tako je oporba je, sumnjajući u regularnost izbora, od Republičkog izbornog povjerenstva (RIK) zatražila da osigura policijski nadzor tijekom transfera izbornih materijala od birališta do sjedišta RIK-a kako bi se izbjegle makinacije i manipulacija u brojanju glasova.

Beogradski mediji prenose kako će više od 150.000 kontrolora i promatrača nadzirati regularnost prijevremenih parlamentarnih, pokrajinskih i lokalnih izbora 17. prosinca.

Prema izbornom zakonu Srbije, svaka izborna lista može imati samo jednog kontrolora i njegovog zamjenika u biračkom odboru na svakom od ukupno 8.273 biračka mjestau toj zemlji.

Istodobno, promatrače na izbore šalju domaće i inozemne nevladine organizacije, ali i Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), OSCE, Europski parlament.

U Srbiji u ponoć počinje izborna šutnja a trajat će do 20 sati u nedjelju kada se završi glasovanje na prijevremenim parlamentarnim izborima.

Prijevremeni parlamentarni izbori raspisani su za 17. prosinca a također će se birati i zastupnici u Skupštini Vojvodine, te vijećnici u 65 općina i gradova, među kojima i u Beogradu.

Oporba, koja je podijeljena u više blokova, vjeruje da može osvoji većinu glasova i to u Beogradu, što bi moglo poremetiti dosad prilično monolitnu vlast koju predvodi koalicija na čelu s SNS-om i srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Vučić, koji je u svibnju formalno odstupio s čela SNS, bezrezervno je od početka kampanje stao uz stranačku izbornu listu koja nosi njegovo ime “Aleksandar Vučić – Srbija ne smije da stane”, a oporba ga optužuje da koristi svoju poziciju u tzv. dužnosničkoj kampanji, koju primjenjuju i ostali dužnosnici, napose ministri u vladi koju kontrolira SNS.

Tijekom kampanje Vučić je dominantna figura i skoro svakodnevno je, čak i u izravnim prijenosima predsjedničkih aktivnosti, u programima televizija s nacionalnim opsegom, podsjeća Hina.

Istodobno, oporba otvoreno sumnja u moguće brojne zlouporabe tijekom izbornog dana, među ostalim i na glasanje “mrtvih duša”, obzirom da su pozivi na glasanje upućeni i na adrese preminulih.

Tako je oporba je, sumnjajući u regularnost izbora, od Republičkog izbornog povjerenstva (RIK) zatražila da osigura policijski nadzor tijekom transfera izbornih materijala od birališta do sjedišta RIK-a kako bi se izbjegle makinacije i manipulacija u brojanju glasova.

Beogradski mediji prenose kako će više od 150.000 kontrolora i promatrača nadzirati regularnost prijevremenih parlamentarnih, pokrajinskih i lokalnih izbora 17. prosinca.

Prema izbornom zakonu Srbije, svaka izborna lista može imati samo jednog kontrolora i njegovog zamjenika u biračkom odboru na svakom od ukupno 8.273 biračka mjestau toj zemlji.

Istodobno, promatrače na izbore šalju domaće i inozemne nevladine organizacije, ali i Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), OSCE, Europski parlament.